Plenković: Okupili smo se svi, mislim da će ta poruka imati svoju rezonanciju

Premijer Andrej Plenković pozdravio je u nedjelju dolazak izaslanstva židovske nacionalne manjine na komemoraciju u Jasenovac te rekao da je dolazak cijelog državnog vrha i predstavnika svih nacionalnih manjina važna poruka i ocijenio da će tako biti i idućih godina. "Drago mi je da su s nama i predstavnici židovske zajednice. To je važna poruka, poruka gdje smo se okupili zaista ove godine svi, i mislim da je to dobro i da će ta poruka imati svoju rezonanciju i da će tako biti u godinama koje su pred nama", rekao je premijer u izjavi novinarima nakon komemoracije u povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatvorenika iz ustaškog logora Jasenovac.

Prethodnih godina predstavnici židovske nacionalne manjine komemorirali su zasebno, nezadovoljni odnosom države prema isticanju ustaških simbola u javnosti. Premijer je istaknuo kako su u Jasenovac došli iskazati pijetet i poštovanje i prisjetiti se svih žrtava holokausta, žrtava svih totalitarnih režima.

S porukom mira, porukom tolerancije, istaknuo je, ali i s porukom da je u obrazovnom sustavu nužno govoriti o tim temama, podsjećati na sve strahote koje su se dogodile tijekom Drugog svjetskog rata, podsjećati na zločinački karakter NDH i upozoravati da se tako nešto ne smije i nikada neće ponoviti.

Podsjetio je i da Hrvatska ove godine prvi put predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) te da je usvojila IHRA-ine definicije antisemistizma. "Činit ćemo i dalje napore kako bismo emancipirali ovu temu, podigli svijest o borbi protiv antisemitizma i na taj način, osobito mladim generacijama, prenijeli one traumatične trenutke povijesti koji su važni i u vezi kojih moramo imati jasne i decidirane stavove, a naravno i obrazovni sustav koji će graditi mlade ljude svjesne tih zbivanja tijekom Drugog svjetskog rata", poručio je.

Upitan za nezadovoljstvo Koordinacije židovskih općina zbog toga što korištenje ustaškog pozdrava i isticanje ustaških simbola nije sankcionirano kroz Kazneni zakon, premijer je rekao da su u Hrvatskome saboru usvojene izmjene Zakona o prekršajima, kojima su za takve postupke znatno povećane kazne, što smatra "korakom u pravom smjeru" jer će "znatno odvratiti sve koji kane taj pozdrav koristiti".

U ovom trenutku to nije tema, odgovorio je na pitanje novinara hoće li se korištenje ustaškog pozdrava u budućnosti "uvrstiti" u Kazneni zakon. "A znamo da je praktički i trenutno sve to skupa i zabranjeno i da oni koji provociraju na taj način najviše štete čine reputaciji Hrvatske, najviše štete čine našem međunarodnom ugledu. I mislim da je kroz nekoliko zadnjih godina ta tema ipak svedena na jedan jako, jako, uski i imali krug ljudi i da smo napravili velike korake naprijed. To se vidi i u javnom životu", rekao je.

Lošom porukom ocijenio je korištenje ustaškoga pozdrava u Saboru, što je napravio zastupnik Mosta Miro Bulj. "To je loša poruka onoga tko je to izgovorio. (…) Zastupnici koji to izgovaraju neka im to bude na sliku i priliku", rekao je.

Novinari su ga pitali i kako bi se on, da je sudac, odnosio prema onima koji koriste ustaški pozdrav, a premijer je odgovorio kako postoji niz presuda sudova te sudska praksa. "Ono što je važno da mi u javnom prostoru generiramo jednu novu kulturu, kulturu dijaloga, kulturu jasnih osuda onih režima koji su bili totalitarni i pod čijim su se vodstvom događale strahote kao što se događale u Jasenovcu", dodao je

Državni vrh i predstavnici manjina odali počast stradalima u jasenovačkom logoru

Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet kod kojeg su položili ruže, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, antifašisti, preživjela zatočenica Nevenka Končar i članovi obitelji stradalih odali su u nedjelju počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac. Prethodnih godina predstavnici židovske nacionalne manjine komemorirali su zasebno, prošle godine to je učinio i predsjednik Republike Zoran Milanović, a ove je godine na komemoraciji u povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatvorenika iz ustaškog logora bio cijeli državni vrh, zajedno s predstavnicima svih manjina te predstavnicima antifašista.

Pred kraj Drugog svjetskog rata, rano ujutro, 22. travnja 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz koncentracijskog logora u koji su ustaške vlasti zatvarale i u njemu ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša. Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih, među kojima je najviše bilo Srba (47.627), Roma (16.173) i Židova (13.116). Ubijeno je 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 dijete do 14 godina.

Ruže podno spomenika arhitekta Bogdana Bogdanovića položili su i počast stradalima odali predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković s izaslanstvima.

Počast su odali predstavnici obitelji stradalih, predstavnici Koordinacije židovskih općina u RH predvođeni predsjednikom Koordinacije Ognjenom Krausom, Saveza antifašističkih boraca i antifašista predvođeni Franjom Habulinom i bivšim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, Srpskog narodnog vijeća predvođeni saborskim zastupnikom Miloradom Pupovcem te Saveza Roma u RH "Kali Sara" predvođeni saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem i predsjednicom Saveza Suzanom Krčmar.

Komemoraciji su nazočila i izaslanstva veleposlanstava u Hrvatskoj, među njima i izraelskog, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova. U sklopu komemoracije, koja se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, uz prigodni glazbeni program u kojem je, tradicionalno, izvedena i zborska arija "Va, pensiero" iz opere "Nabucco" Giuseppea Verdija, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, katoličkih i islamskih vjernika.