Iako se mislilo da se o životu stanovnika Pompeja, koje je 79. godine nove ere s lica zemlje zbrisala erupcija vulkana Vezuva doznalo gotovo sve, i to na temelju nađenih "okamenjenih" predmeta svakodnevne upotrebe, nova otkrića uvijek bude fascinaciju spram života ljudi na vrhuncu Rimskog Carstva.
Liberty Voice tako piše, pozivajući se na nalaze arheologa Stevena Ellisa sa Sveučilišta Cincinnati, da su Pompejani vrlo dobro jeli, među ostalim i žirafine noge. Osim te i u našem vijeku egzotične "spize", na jelovnicima je bilo i meso ptice plamenca i nešto "konvencionalniji" morski jeinci, što si je mogao priuštiti gotovo svatko, ne samo bogati patriciji.
Arheolog Ellis deset je godina proveo analizirajući ruine na 20 parcela u Pompejima, a za koje se vjeruje da su pod njima nekad bili restorani i trgovine.
Među ostalim su, kako je objavljeno ovih dana na Američkom arheološkom institutu u Chicagu, proučavali spaljene i demineralizirane ostatke hrane pronađene na zahodu i u kanalizaciji. Otkrili su da nije baš sva hrana bila "fancy" kao žirafino meso - bilo je i ribe, voća, maslina, oraha..., no egzotika je svakako bila prisutnija u većoj mjeri nego se dosad mislilo kroz istraživanja.
Pomalo i neočekivano, kaže arheolog, budući da je većina stanovništva Pompeja ipak bila običan puk, ali sudeći po konzumaciji hrane izgleda da su imali viši životni standard od većine sunarodnjaka u Rimu. "Žirafovinu" i druge skuplje delicije konzumirali su često i zato što ih se puno uvozilo, što pak dodatno govori da je trgovina i pomorski promet bio vrlo intenzivan.
Pompeji su, kao što je poznato, do erupcije Vezuva imali oko 20.000 stanovnika, koji su većinom umrli u svojim domovima i na ulicama, zatečeni gomilom lave i vulkanskoga pepela.