visoko obrazovanje

Pojačanim stipendiranjem poticat će 
se upisi na prirodne i tehničke fakultete

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Pojačanim stipendiranjem poticat će 
se upisi na prirodne i tehničke fakultete
05.03.2015.
u 06:30
Novac za stipendiranje studenata deficitarnih fakulteta planira se povući iz europskih fondova
Pogledaj originalni članak

Novim modelom financiranja sveučilišta, po kojem će fiksni iznos dobiti za plaće i doprinose zaposlenika te varijabilni ovisno o vrsti studija, broju studenata i njihovoj uspješnosti, cilj Ministarstva obrazovanja jest povećati izvrsnost studenata, završenost visokog obrazovanja i broj studenata koji upisuju tehničke, biotehničke, biomedicinske i prirodoslovne fakultete. Raspisat će se natječaji za stipendije za srednjoškolce koji žele upisati neki od fakulteta iz tzv. STEM područja.

Stipendiju će dobiti kad dobiju indeks takvog studija. Novac za to osigurat će se iz europskih fondova. U sljedećih 6 godina računa se na 40 do 50 milijuna eura za koje treba pripremiti kvalitetne projekte, kažu u Ministarstvu.

>> Studenti još od jeseni čekaju natječaj za stipendiju

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

ZD
zdepar
10:37 05.03.2015.

za apliciranje za stipendiju grada Zagreba za siromašnije studente u ovoj školskoj godini bilo je potrebno podnijeti 14 (četrnaest) potvrda u originalu ili ovjerenom prijepisu, što , obzirom na broj stranica košta cca 2100 kn, samo za pristup natječaju, od toga je bilo traženo i potvrda koje država može sama ishoditi, za apliciranje za subvenciju pri kupovini ekološkog automobila, gdje država subvencira sa 70 - 200 000 kn dovoljna je samo prijava, a vi možete pričati što hoćete

Avatar NenadNikolicZagreb
NenadNikolicZagreb
08:43 05.03.2015.

Uvijek su fakulteti iz pojedinih područja bili teži. Objedinjeno, ta teža područja koja traže mnogo više truda i vremena su STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics). To su ujedno i područja kod kojih studij traje duže a posao se dobije brže.U drugu ruku, kod nas je i to naopako. Pa za razliku od SAD-a, kod nas najveći broj znanstvenika radi u državnoj službi, dok su u SAD-u oni velikom većinom u privatnim kompanijama. Stimuliranje može biti putem stipendije, putem povoljnog studentskog kredita, putem smanjenja cijene koštanja studija ili cijene pojedinog studijskog boda, putem ugovora s nekom od firmi koja je zainteresirana za studenta tog profila. Međutim, postoji i obrnuti proces stimuliranja, pogotovo za državne uposlenike. Ne postavljaju se uvjeti struke već je bitno imati neku "diplomu", pa makar to bile i diplome iz susjednih država i studija koji nisu dali znanja. Zatim zapošljavaju se u takvoj službi osobe s fakulteta koji su proizveli tisuće diplomanata za burzu rada. Najtužnije je da ove kategorije niti u kojem slučaju ne mogu raditi na Zapadu, već se muvaju po ministarstvima, agencijama, državnim i javnim firmama, lokalnim samoupravama, udrugama, strankama. I dolaze na mjesta na kojima odlučuju a da iza njih ne stoji niti struka niti praktično iskustvo. I dolaze u priliku "voditi" državu. Pa se problem reproducira. A kvalitetniji kadrovi sa STEM programa i tako mogu brzo naći posao negdje vani pa kad im pukne film, opravdano ili ne, oni odu. A ovdje čak i konkretnu demografsku politiku vode oni drugi, Hrvatska tone u beznađe!

Avatar emilsalis
emilsalis
09:37 05.03.2015.

Isto je bilo iu SFRJ....Selekcija najboljih studenata za stipendiju,lova je legla svakog prvog, ako si dobar dobijes duplo krajem leta ,redovno na predavanja,redovno polaganje ispita, redovno diplomiranje a danas ljudi studiraju i po 10 godina ili kupe sve to !!!