Zbog uzimanja Lugolovih kapi, jedan je pacijent završio u osječkoj bolnici. Uzimanje Lugolove otopine može pomoći u sprečavanju nedostatka joda u organizmu. No, ovaj je pacijent imao hipertireozu, što znači da je već imao povišen jod u organizmu, pa je doslovno ugrozio život. Priznao je da se o liječenju štitnjače informirao na internetu. Muči li nas bakterijska upala, trebamo preko noći u čarape staviti nasječeni crveni luk. Još je to jedan zdravstveni savjet iz bespuća interneta. Ne postoje znanstveni dokazi koji bi potvrdili ovaj recept, upozoravaju liječnici, a spavanje s lukom u čarapama može izazvati dermatitis i nadražaj kože.
Nema lijeka za izgubljeni sluh!
Jedno od posljednjih istraživanja na svjetskoj razini pokazalo je da su dezinformacije o zdravlju odmah na prvom mjestu, uz one o klimi. Slijede ih dezinformacije o ratu u Ukrajini, dok su na trećem mjestu one političke. Kada se gleda samo dezinformacije o zdravlju, na prvom su mjestu one o liječenju kancerogenih bolesti, a zatim o prehrani, točnije mršavljenju, dijabetesu, te psihičkom zdravlju. Čaj od cimeta neće nam naštetiti, ali nije ni lijek za dijabetes.
Reklamiraju ga pak kao lijek zbog studije od prije 20 godina, odrađene na šest bolesnika, a koji su, uz to, koristili i lijekove za dijabetes. Jedan PR članak u kojem se tvrdi kako upotreba određenih kapi kroz 28 dana može vratiti izgubljeni sluh, pa pacijent više ne treba slušni aparatić, ocijenjen je čak kao medicinski opasan. Ne postoji lijek, ističu liječnici, koji može vratiti izgubljeni sluh, "to još nije izumljeno". No, ako osoba koja ne čuje prestane nositi aparatić i izađe na ulicu, može biti životno ugrožena.
VEZANI ČLANCI:
Samo 14 posto pacijenata zadovoljno je izvještavanjem o zdravlju u medijima, a glavnim razlogom za iznošenje dezinformacija o zdravlju u medijima nalaze u profitu. Pokazalo je to prvo terensko istraživanje o utjecaju dezinformacija na pacijente provedeno u Hrvatskoj. Istraživanje je proveo Medicinski fakultet Osijek u suradnji s partnerima, konkretno s Društvom za zaštitu od dijabetesa Osijek i Društvom multipla skleroze Brodsko-posavske županije, a u okviru projekta Medicinski potvrđeno.
– Rezultati anketnog upitnika pokazuju da se trend pretraživanja interneta u potrazi za zdravstvenim temama povećava s razinom obrazovanja, a najviše se pretražuju teme vezane uz povišeni tlak i šećer, te uz mršavljenje i zdravu prehranu, ali i one o psihičkom zdravlju i depresiji. Upravo iz tih područja dezinformacije i jesu najčešće. U prepoznavanju lažnih vijesti iznimno se važnom pokazao stupanj obrazovanja – navodi dr.sc. Nefreteta Eberhard, komunikacijski specijalist i konzultant na projektu Medicinski potvrđeno.
U istinitost informacija na kojima se baziraju sadržaji sumnjive vjerodostojnosti, sumnja više muškaraca, nego žena, pa ne čudi da je istraživanje pokazalo kako zdravstvene probleme nakon lažnih informacija češće imaju žene. Glavnim razlogom dezinformacija ispitanici vide u nečijem profitu, a potom u površnosti u izvještavanju.
>>> FOTO Nik Titanik izložio karikature slavnih Hrvata: Milanović se nije prestajao smijati, a kad je ugledao sebe...
– Posljedice dezinformacija, netočnih ili lažnih informacija u medijima vezanih uz tematiku zdravstva, liječenja i medicine mogu biti kobne po zdravlje i život. Pandemija koronavirusa, kao prva globalna pandemija s kojom se čovječanstvo suočilo u novomedijskoj eri, pokazala je drugu stranu brzog i nekontroliranog širenja informacija kojima autor može biti svatko. Tako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila kako se društvo nije suočilo samo s epidemijom, već i s tzv. infodemijom.
Po istraživanju objavljenom 2020. u okviru American Journal of Tropical Medicine and Hygiene, samo u prvoj polovici te godine oko 5800 ljudi hospitalizirano je zbog posljedica vjerovanja u lažne informacije na društvenim mrežama i internetu. Tako je zbog objave dezinformacije da konzumacija visoko koncentriranog alkohola, metanola, može dezinficirati tijelo i ubiti virus, preminulo približno 800 osoba, dok je njih 5876 hospitalizirano, a 60 ih je oslijepilo. Četiri studije WHO-a pokazale su da je udjel dezinformacija tijekom pandemije Covida dosegnuo do 51 posto u objavama povezanim s cjepivima, do 28,8 posto u objavama povezanim s Covidom i do 60 posto u objavama vezanima uz pandemije – iznosi naša sugovornica.
VEZANI ČLANCI:
Zdravstveni djelatnici i znanstvenici, pa tako i velik broj djelatnika Medicinskog fakulteta u Osijeku zbog dezinformacija, poluinformacija i lažnih vijesti susreću se sa sve većim nepovjerenjem pacijenata i javnosti prema struci. – Stručnjaci i zdravstveni djelatnici u najboljoj su poziciji za opovrgavanje dezinformacija i usmjeravanje korisnika na izvore informacija koji se temelje na dokazima. Kako sami medijski djelatnici nisu dovoljno educirani iz područja medicinske znanosti, niti u mogućnosti samostalno donositi ocjenu ili provjeru o tome koliko je koja informacija vezana uz zdravstvo točna ili ne, u proces provjere informacija moraju se uključiti medicinski stručnjaci. Liječnik je iznad softverskog rješenja jer može objasniti razloge problematike – prikazuje dr.sc. Eberhard.
Portal za provjeru podataka
Jedan je od glavnih ciljeva projekta bila uspostava prvog hrvatskog fact-check portala na kojem će se objavljivati recenzije odabranih članaka iz medija na teme zdravlja i medicine. Portal Medicinski potvrđeno lansiran je početkom srpnja. Svakog dana četiri novinara pretražuju odabrane portale i društvene mreže i prema ključnim riječima prikupljaju članke i objave na temu zdravlja. One koji se pokažu suspektnima, primjerice imaju bombastičan naslov, otkrivaju čudesan lijek ili kontriraju službenoj medicini, šalju na recenziju profesorima Medicinskog fakulteta u Osijeku. Na projektu radi šest profesora MEFOS-a, među kojima i dekan prof. dr. sc. Ivica Mihaljević.
>>> FOTO Kultno odmaralište odlazi u zaborav: Pogledajte kako iz zraka izgleda rušenje najprepoznatljivijeg simbola Zagreba