Prvi pedijatrijski palijativni tim u Hrvatskoj osnovan je u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, a voditelj mu je ugledni pedijatar i donedavni ravnatelj splitskog Kliničkog bolničkog centra prof. Julije Meštrović.
Sedam godina u bolnici
U timu je još jedna vrsna liječnica, specijalistica pedijatrije i subspecijalistica intenzivne medicine doc. Branka Polić, predstojnica Klinike za dječje bolesti splitskog KBC-a te prvostupnica sestrinstva s dugogodišnjim iskustvom na splitskoj intenzivnoj pedijatriji Miranda Bratim. Znajući kako velik dio liječnika svoje slobodno vrijeme posvećuje puno unosnijem radu u privatnim poliklinikama, ovaj angažman puno govori o prioritetima ovih medicinara i njihovu odnosu prema pacijentima, koji se s godinama nisu izlizali niti ih zamorili.
– Ajme, nemojte, nisam ja centar svijeta, važno je da djeci i njihovim roditeljima pružimo što treba. Tek krećemo s radom i nadamo se da ćemo za mjesec dana moći reći više – otklonila je, ispričavajući se, molbu za razgovor doc. Branka Polić.
VEZANI ČLANCI:
Nije se htio puno eksponirati ni prof. Julije Meštrović, liječnik koji je svoje dostojanstvo stavio na prvo mjesto i dao ostavku na funkciju ravnatelja splitskog KBC-a iako ju je mogao obnašati još dvije godine.
Ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije dr. Marko Rađa kazao nam je da je mobilni pedijatrijski palijativni tim počeo raditi od ovog tjedna i da slažu registar teško bolesne djece sa svim njihovim podacima te kontaktiraju njihove obitelji kako bi utvrdili neku vrstu rasporeda i načina rada. U Splitsko-dalmatinskoj županiji četrdesetak je teško bolesne djece. To su djeca ovisna o raznim uređajima poput respiratora i aspiratora, njih je u Županiji oko 30 te još desetak oboljelih od solidnih tumora, leukemije i sl. Njihovi primarni liječnici ne mogu riješiti sve njihove potrebe i zapravo se njima bave u manjoj mjeri jer većinom ih moraju upućivati u bolnicu specijalistima.
Palijativni timovi inače nisu specijalizirani, već su okrenuti svim teško oboljelima bez obzira na dob. Kako je došlo do prvog pedijatrijskog tima?
– Imali smo dijete koje je kontinuirano bilo u bolnici na respiratoru šest ili sedam godina. Bilo je pitanje kako mu organizirati adekvatnu skrb kod kuće. Roditelji nisu u stanju adekvatno se brinuti bez pomoći i podrške o tako bolesnoj djeci. Već otprilike dvije godine doktorica Polić i ja razgovarali smo o pokretanju mobilnog pedijatrijskog palijativnog tima. Bio je problem ugovoriti takav tim, odnosno uskladiti akte s HZZO-om jer jedan zdravstveni radnik može, prema aktima HZZO-a, raditi 40 sati tjedno, a Zakon o radu navodi i 48 sati. Kad je profesor Meštrović otišao u mirovinu, uključio se i on u ovu priču i postao je nositelj tima – ispričao nam je povijest ovoga jedinstvenog tima dr. Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Dvoje liječnika u tom timu radi na pola radnog vremena, a viša medicinska sestra na puno radno vrijeme, dodaje.
RH nema strateški plan
Dječji palijativni mobilni tim četvrti je palijativni tim u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Otprije djeluju tri tima, no predviđeno ih je šest pa bi trebalo oformiti još dva tima.
Inače, palijativna skrb je sveobuhvatna zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna skrb s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivom ili složenom bolešću koja značajno skraćuje životni vijek. Palijativna skrb nastoji im ublažiti bol i podići kvaliteta života.
Sve su članice EU obavezne uvesti palijativnu skrb u sustav zdravstva. Međutim, nakon što je istekao Plan 2017.–2020., Hrvatska nema strateški plan daljeg razvoja palijativne skrbi, a faza implementacije palijative u sustav zdravstva odvija se sporo i neravnomjerno.
Temelj palijative je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i provodi se kroz djelatnost obiteljske medicine, patronažne i zdravstvene njege u kući. U domovima zdravlja formirani su centri za koordinaciju palijativne skrbi s koordinatorom i mobilnim timovima, a oni bi trebali surađivati s bolničkim palijativnim timovima. Međutim, bolnički palijativni timovi često postoje – samo na papiru. Da bi se pružala adekvatna palijativna skrb, nužan je multidisciplinaran pristup koji osim liječnika i sestara uključuje i nutricioniste, fizioterapeute, socijalne radnike, radne terapeute, psihologe, duhovnike, ljekarnike, aromaterapeute te civilne udruge i volontere. Multidisciplinaran pristup je ključan pa na njega računaju i prof. Meštrović i doc. Polić, koji u skrbi za djecu sa složenim kroničnim bolestima te u podršci njihovim obiteljima trebaju suradnju kolega bolničkih pedijatara, ali i drugih specijalista poput patronažnih sestara, stomatologa, logopeda, fizijatara, psihologa itd.
GALERIJA Hrabri HGSS-ovci spasili izgladnjelog psa iz jame duboke 40 metara
