ZAŠTO DJECA NE VOLE POVRĆE?

Brokula i karfiol? Da, ali na pizzi

Foto: Jurica Galoić/Pixsell
13.05.2013., Zagreb - DV Pipi Duga Carapa , Nasicka ulica 18. Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
Foto: VL
povrće
27.02.2017.
u 08:27
Djecu se može uključiti u kreiranje jelovnika jer će se tako osjećati odraslika. Treba poštovati i ono što preferiraju, ali hrana mora nutritivno zadovoljiti njihove potrebe
Pogledaj originalni članak

Bljak. To ne jedu ni Marko ni Nika pa neću ni ja, najčešći je odgovor mališana kad se u vrtićima na jelovniku nađu brokula, poriluk, prokulice, namaz od slanutka...

Knedle od sira, riblje štapiće ili guste juhe od povrća jeli bi pak svaki dan, pokazuju istraživanja o omiljenosti pojedinih jela i namirnica, pa je tako od početka veljače u zagrebačkim dječjim vrtićima počeo pokusni projekt pravilne prehrane pod sloganom “Imam pravo rasti zdravo” kojemu su cilj osuvremenjeni jelovnici u kojima su se našle i nove vrste žitarica i njihovi proizvodi, orašasto i sušeno voće, nove spoznaje o kvaliteti i sigurnosti hrane te educiraniji roditelji i djeca.

Iz Nastavnog zavoda “Dr. Andrija Štampar”, koji u tom projektu sudjeluje s Uredom za obrazovanje Grada Zagreba i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom, kažu kako je predviđeno da dijete u vrtiću dobije četiri obroka, čime bi se trebalo zadovoljiti 75% njegovih dnevnih potreba za energijom i makronutrijentima te vitaminima i mineralima, dok ostali dio do 100% nadoknađuje kod kuće.

– Uravnotežena i pravilna prehrana u dječjim vrtićima temelj je razvoja svakog djeteta te bi se rezultati praćenja kvalitete prehrane u dječjim vrtićima trebali ogledati u smanjenju zabrinjavajućeg trenda porasta prekomjerno teške i pretile djece, usvajanjem pravilnijih prehrambenih navika te smanjenjem obolijevanja takve djece u odrasloj dobi od niza kroničnih nezaraznih bolesti u čijem je nastanku glavni čimbenik neuravnotežena prehrana – objašnjava nutricionistica Sanja Jelušić iz Zavoda.

Dr. med. Ana Puljak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja “Dr. Andrija Štampar”, kaže kako je bitno da djeca stvaraju navike od najmanje dobi.

– Ako im u najranijoj dobi uvedemo npr. zaslađene sokove ili slatke namirnice, dijete će ih sigurno preferirati jer je i naš fiziološki sustav odnosno mozak formiran tako da na slatke ili masne namirnice reagira osjećajem ugode i onda to, naravno, želimo ponoviti.

To je evolucijska stvar, kada nismo imali hrane u izobilju, a masti su, primjerice, bile važan, brz i dugotrajan izvor energije. Osim toga samim nuđenjem pojedinih namirnica stvaramo naviku procesom psihološkog učenja koji je ključan za naše brojne navike i ponašanje – objašnjava.

Djecu se može uključiti u kreiranje jelovnika jer će se tako osjećati odgovorno i odraslo. Treba poštovati i ono što preferiraju. Ako baš ne vole brokulu, a jedu druge vrste povrća ili voća, nije nužno inzistirati na toj namirnici jer bismo mogli stvoriti otpor prema svom povrću, za koje je, kao i za voće, najbolje da je sezonsko i lokalno uzgojeno.

Foto: VL

Možemo se voditi i principom namirnica različitih boja jer su boje odraz različitih korisnih kemijskih spojeva iz hrane. Hrana mora kalorijski i nutritivno zadovoljavati dnevne potrebe. Djeci se ne smije izbaciti nijedna vrsta namirnica, niti nametati posebne režime prehrane osim ako imaju neku metaboličku bolest.

Vegetarijanstvo, veganstvo i dijete, kojima se izbacuju neke vrste namirnica ni slučajno nisu za djecu

Dr. med. Ana Puljak

Vegetarijanstvo, veganstvo i dijete kojima se izbacuju pojedine vrste namirnica ni slučajno nisu za djecu! Ako ne jedu meso, neće dobiti sve vrste aminokiselina odnosno bjelančevina nužnih za brojne procese u tijelu, rast i razvoj. Masti su također iznimno važne jer izgrađuju ovojnice živaca, važne su u apsorpciji vitamina, metabolizmu hormona i brojnim drugim procesima u tijelu – tvrdi dr. Puljak.

Ako neke namirnice imaju malo jači okus ili ih djeca ne vole poput brokule, karfiola, poriluka, možemo ih ukomponirati s drugim namirnicama i staviti manju količinu. Ili ih zamijeniti drugom namirnicom.

– Pizza s puno povrća, svježim sirom i domaćim sokom od rajčice, primjerice, odličan je obrok. A važno je djeci sve to pokazati i primjerom – savjetuje dr. Puljak.

K tome, želimo li da djeca nešto jedu, moramo to i mi jesti. Djeca uče kroz primjer daleko snažnije nego kroz verbalne poruke.

>> Hrana s probioticima za smanjenje krvnog tlaka

>> Jesmo li pretjerali: Hrana bez glutena - dobra za zdravlje ili tek PR trik koji je zaludio milijune

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

DU
Deleted user
14:18 27.02.2017.

u uspordbi s tvornički prerađenom hranom na kojoj odrastaju punoj soli šečera i pojačivaća okusa povrće i voće im je bljak, i nikakve akrobacije s hranom to ne mogu izmijeniti to je bitka koju smo izgubili

GO
gooniegoogoo
14:49 27.02.2017.

zato jer nije ni slatko ni slano. Bljak? dobro sunce, od stola nema dok ne pojedeš.

NE
Nepokolebljiv
10:08 27.02.2017.

Ljudski probavni sistem nije podesen za probaviti ista sto jje celuloza bez obzira na boju ili sta neki tvrde da je hranjivo! Spinat, salata, zelje, poriluk ... izlazi apsolutno u istom obliku u kojem i ulazi i bilo koji sastojal unutar stanive tamp i ostake na cijelom "turistickom" putovanju probavnim trakt!