Ispričavamo se zbog eventualnih neugodnosti. No ograničili smo kupnju salate na najviše tri komada po osobi, dramatična su upozorenja s kištri iceberg salate u Tescovim supermarketima koja se ovih dana dijele preko društvenih medija diljem Velike Britanije. “Znamo da je u ratu bilo nestašica, ali u 2017. godini? Nevjerojatno!”, komentiraju zgroženi milenijalci na Facebooku, dok se cijene omiljene im salate s prosječnih 5 funti za kašetu s 12 glavica penje i na 50 funti (440 kuna) na crno ili u veleprodajama koje još nisu “presušile”.
Milijunske štete
Prema pisanju Daily Maila, Morisson i još neki trgovci uveli su “redukciju” od najviše tri komada i na brokulu. Tikvica fali i za lijek, a iako u Hrvatskoj nemamo krize s icebergom, jer nam baš i nije omiljena vrsta salate - i nestašici “zelenjave” i posljedičnom divljanju cijena kojega posljednjih tjedana na salati, kupusnjačama, tikvicama... osjetimo i kod kuće - razlog je Španjolska. Poplave prije Božića, potom esktremna hladnoća i snijeg na jugoistoku te zemlje “ubili” su milijune eura vrijedne usjeve i plasteničku proizvodnju koja izvan sezone osigurava 50 do čak 80% voća i povrća na europskim policama.
Zbroje li se i štete od dugotrajne hladnoće, snijega, olujnih vjetrova i leda i u većini drugih europskih zemalja, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj... pa i u nas, do početka nove povrtne sezone krajem ožujka bit će prilika i za dodatna poskupljenja. A i osvještenje kako Zemljini resursi nisu ograničeni i možda bismo se više trebali okrenuti dostupnijoj sezonskoj robi koja lokalno uspijeva, a dok salatu ili tikvice ovih dana plaćamo i 50 kuna za kilogram otrežnjenje kako su do prije nekoliko tjedana trunuli u ladici frižidera jer smo kupili prejeftino i previše - možda i na akciji - i tri za cijenu dviju glavica. Komad iceberg salate u nas je pak danas 14 kuna u nekim trgovačkim lancima, a kilogram 47 kuna!
Strani mediji izvještavaju kako je u čitavoj Europi proizvodnja pala najmanje 40% od prosjeka, a prema nekim prognozama ni na jugu starog kontinenta neće zatopliti još dva mjeseca. U španjolskom udruženju proizvođača voća i povrća kažu kako bi manjak lisnatog povrća poput zelene salate i špinata mogao potrajati i do početka travnja.
– Nitko za to nije kriv. Priroda je jača od nas i možemo samo plakati što i mi sada nemamo robe kao neki da je prodajemo po 50 kuna, ako je kupci toliko žele platiti – kaže Zlatko Zagorec, dopredsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara. Hrvatska se, tvrdi, treba natjecati sa Španjolskom jer imamo Bogom dane prirodne bazene u Istri, Dalmaciji, dolini Neretve... u kojima se može proizvoditi dovoljno i zimi - i bez grijanih plastenika, koji su skupi - no na snazi je globalna katastrofa koja je i tamo napravila velike štete.
Grijani plastenik neisplativ
A ljudi se se i pogospodili i zalijenili, navikli na kupnju svih vrsta povrća u sva doba godine pa, kad dođe do ekstrema, više nitko ne radi i nema zimnice, priča Zagorec. U AgroFructusu koji je najveći regionalni otkupljivač povrća kažu kako proizvodnja povrća u staklenicima i plastenicima u RH ima klimatske predispozicije samo za poluintenzivnu proizvodnju.
– Intenzivna je u nas moguća isključivo uz grijanje i dogrijavanje, dok u Španjolskoj zbog klimatskih prilika te strukture proizvoda koje uzgajaju imaju intenzivnu proizvodnju čitave godine, i bez grijanja i dogrijavanja – kaže čelnik uprave Denis Matijević. Sama staklenička/plastenička proizvodnja, ako se se koriste komercijalni izvori energije, nije profitabilna u odnosu na visinu investicije. Realno je stabilna tek kada je sufinancirana određenim sredstvima.
Netko je prije par dana napisao da se u bogatijim zemljama dođe u trgovinu i za par eura kupi što hoćeš i koliko hoćeš! Očita potvrda te tvrdnje. Mogu narodi protiv naroda, ali protiv prirode ne mogu!