Zaboravljeno Ruševo

Pola kuća je prazno, mještani se snalaze kako znaju: 'Ostavljeni su na cjedilu'

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Ruševo
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Ruševo
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Ruševo
07.02.2019.
u 18:48
Posjetili smo malo slavonsko selo koje mještani pokušavaju revitalizirati.
Pogledaj originalni članak

Malo slavonsko selo Ruševo smješteno je šest kilometara južno od općinskog središta Čaglina na cesti Slavonski Brod – Našice. Prema popisu stanovništva iz 1948. godine, Ruševo je imalo 784 stanovnika, ali od tada se broj stalno smanjivao, tako da ih je 2011. ostalo svega 265.

Smješteno je u brdovitom šumskom kraju, s više od 50 posto napuštenih kuća, zaboravljeno od svih. Mještani su većinom starije životne dobi, za život se snalaze kako znaju i umiju.

Područnu školu pohađaju samo četiri učenika. Imaju tek dva veća OPG-a, uz nekoliko zaposlenih u čaglinskoj Šumariji. Svjetlo na kraju tunela pokušavaju pronaći članovi prije dvije godine osnovane udruge “Put – istina i život”, koji poduzimaju korake da se Ruševo razvije i da se život u selu obnovi i revitalizira.

U planu je Forum demokracije

– Naši su mještani vrijedni i pošteni ljudi koji žele raditi, ali ostavljeni su na cjedilu. Uvijek im se nešto ispriječi na putu, uvijek ih nešto koči – objašnjava predsjednica udruge Andrijana Plavi.

Bračni par Sanja i Željko Emić imaju ovce, konje, krave, svinje, ribnjake, pokušavaju se baviti seoskim turizmom, ali okolnosti im ne idu na ruku.

– Nekad su mještani obrađivali svoje voćnjake i šljivike, ali otkako je uveden porez na kotlove za rakiju, više nitko ništa ne obrađuje. Sve je zaraslo, u vrtove nam dolaze divlje svinje. Država ne smije dopustiti da Slavonija odumre. Ne vrijede nam ni kuće ni zemlja ako naša djeca odu odavde – kaže Željko, čiji je stariji sin trbuhom za kruhom otišao u Švedsku.

Roditelji se nadaju da će se jednog dana ipak vratiti, utoliko više što mu je Željkov stric, umirovljenik Mato Veić za 35 tisuća kuna kupio kuću. Dobrotvor Mato jedan je od rijetkih povratnika u Ruševo i kandidat za osobu godine u izboru Večernjeg lista. To mu je tek jedna od donacija.

– Mislio sam kratko ostati u Švicarskoj, a na kraju sam ostao 30 godina. Ne vrijedi čuvati i slagati novac na hrpu. Ljepše je usrećiti druge i pomagati im – skroman je Mato.

U udruzi žele da iseljavanje stane i da njihovo malo mjesto postane ogledni primjer za druga slavonska sela. Uredili su oronulu zgradu bivše općine i tu žele postaviti zavičajnu galeriju. Organiziraju brojne manifestacije, umjetničke kolonije, osnovali su planinarsku sekciju.

U planu je i Forum demokracije, veliki skup u koji žele uključiti cijelu Hrvatsku. Žele sagraditi ceste i kanalizaciju i učiniti svoje selo dostojnim življenja. Želja im je da se u mjestu u kojem je između dva svjetska rata poslovalo četrdesetak obrtnika, tri zadruge i pogon za proizvodnju alkoholnih pića i u kojem je sve vrvjelo od života opet sve digne na noge.

“Ne uzdamo se u politiku”

– Cijeli život promoviram Hrvatsku i ne želim sada pod stare dane čekati smrt ispred televizora – poručuje jedan od najagilnijih članova udruge Kruno Kaić, koji ne zaboravlja svoj kraj iako dugi niz godina živi u Danskoj.

Unatoč svim problemima, u udruzi smatraju da situacija u kojoj se danas nalazi Ruševo nije bezizlazna i da se može i mora krenuti dalje. Žele iskoristiti potencijale koji već postoje, a to je još uvijek nezagađeno zemljište na koje treba posaditi kulture koje će opravdati ulaganja, s naglaskom na organsku proizvodnju.

U tom smislu već su uspostavili kontakt s Veleučilištem u Požegi od kojeg očekuju pomoć savjetodavnog i edukacijskog karaktera.

– Iznad svega moramo uključiti pamet i znanje, odnosno stručnjake. Samo oni koji više znaju imaju rješenje za novu kvalitetu, egzistenciju i opstanak ovakvih lokalnih zajednica. Ne možemo se uzdati da će nas iz ove situacije izvesti politika, jer ona nas je i dovela u nju – ističe potpredsjednik udruge Ivan Brkanović.

Plaće u Zagrebu

'PREDSTAVILI SU NAS KAO EKSTREMISTE'

Srbija hrvatske studente prozvala špijunima, a danas ih na granici 'počastila' i uputila poruku

- Pod krinkom pitanja 'kako nam je u Beogradu' htjeli su nas uvući u temu prosvjeda kada je i nastala video izjava koju su njihovi mediji koristili. Predstavili su se kao 'turističko-nacionalna televizija, da se emitiraju na RTS-u a zapravo su bili Informer. Pratili su nas svugdje, bilo je to vrlo neugodno, kao i njihovo praćenje. Pogotovo ispred ulaza njihovog Elektrotehničkog fakulteta gdje se puno slika, no to je i jedini ulaz u njihov KST. Općenito je osjećaj u Beogradu bio jeziv i neugodan, pričaju nam hrvatski studenti

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 23

JO
Joška
19:26 07.02.2019.

koja je poanta ovog članka? Žele ovo, žele ono..žele lovu od države. I kaj sad ak se plača porez na kotao, ionak svatko ispeče 90 posto rakije na crno....Ajd se malo ugledajte na Međimurce i prihvatite se posla.

RD
robert.dujmovic73
19:40 07.02.2019.

Pitam se tko im pelješi šume na općini.... Zagreb pomaže takvim općinama tako šta im odveze sve šta vrijedi od drvne mase.....

BA
banijash
21:29 07.02.2019.

Posten covjek nema tu sta da trazi.