Broj djece koju su rađale hrvatske državljanke u Njemačkoj bio je u stalnom padu u godinama prije ulaska Hrvatske u EU, a nakon 2014. godine počeo je naglo rasti. Štoviše, povećao se za više od 60 posto te je tijekom 2017. godine premašio brojku od 4000, prenosi Jutarnji.hr.
Od 2000. godine u Njemačkoj je na snazi zakon koji omogućuje djeci kojoj su oba roditelja stranca, a rođena su u Njemačkoj, stjecanje njemačkog državljanstva ako jedan od roditelja legalno boravi na području Njemačke najmanje osam godina. Od 2013. situacija se dramatično mijenja: udio djece koju su rodile hrvatske državljanke, a koja nisu rođenjem stekle njemačko državljanstvo, narastao je s pet na 12 posto, tijekom 2014. na 20 posto, a 2017. gotovo je svako drugo dijete ostalo bez njemačkog državljanstva!
– To znači da nijedan roditelj gotovo polovice djece koju su rodile hrvatske državljanke u Njemačkoj tijekom 2017. nije barem osam godina boravio u Njemačkoj, što pak ukazuje na to da se dobrim dijelom radi o djeci rođenoj u mladim hrvatskim obiteljima koje su se nedavno odselile u Njemačku – kaže dr. Ivan Čipina, voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije i izvanredni profesor na Katedri za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta
Pritom žene s hrvatskim državljanstvom u Njemačkoj ne rađaju više nego što rađaju žene u Hrvatskoj: stopa fertiliteta, odnosno procijenjeni broj djece koju će žena roditi tijekom života, iznosi 1,4 za hrvatske državljanke u Njemačkoj, što je približno jednako stopi fertiliteta u Hrvatskoj.
– Iseljavanje je jedan od najvažnijih razloga zbog kojih je u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježen apsolutno najmanji broj živorođenih posljednjih 70 godina. Možemo zaključiti da je od ulaska Hrvatske u EU do kraja 2017. u Njemačkoj rođeno nekoliko tisuća djece koja bi se vjerojatno rodila u Hrvatskoj – zaključio je dr. Čipina.
>>VIDEO Tko su useljenici u Hrvatsku
Evo današnjeg članka za mentore šprajca-jovanovića i stankovića