Jeruzalem će danas biti jedno od najtiših mjesta u svijetu iako će u nj stići više od 40 svjetskih čelnika. Obilježava se 75. godišnjica oslobađanja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz u kojem je stradalo više od milijun ljudi, većinom Židova. Događanje se zove Svjetski forum o holokaustu i održava se peti put.
“Tvrdi prema Iranu”
Iako je posljednjih dana najviše vremena u najavi događaja proteklo u debatama o poljskom predsjedniku Andrzeju Dudi koji je odbio doći zbog svađe s ruskim liderom Vladimirom Putinom, danas bi se u Izraelu ipak manje trebalo raspravljati o dnevnopolitičkim prepucavanjima, a više o posljedicama Drugoga svjetskog rata. Među onima koji dolaze i hrvatska je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Ovaj se događaj održava peti put, ali prvi put u Izraelu. Dvaput je održan u Krakovu te jedanput u Kijevu i Pragu.
U Jeruzalem će, između ostalih, doći i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, američki potpredsjednik Mike Pence, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, Vladimir Putin te francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je još jučer stigao u Izrael.
Macronov je dolazak u Izrael posebno važan zbog velike židovske zajednice u njegovoj zemlji. Francuski je predsjednik jučer nedvosmisleno dao do znanja da se planira boriti s pošasti antisemitizma. U njegovoj zemlji zločini iz mržnje prema Židovima nisu rijetkost.
– Sedamdeset pet godina nakon oslobađanja preživjelih iz Auschwitza, građani Francuske i drugih država meta su jer su Židovi. Takav je povratak mržnje u današnje doba neprihvatljiv. Tu borbu protiv antisemitizma vodim svaki dan, u svojim govorima, ponašanju, na internetu – rekao je jučer Macron.
Macron je jučer održao i susret s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, ali i šefom oporbe Bennyjem Gantzom. U Izraelu će se 2. ožujka održati novi parlamentarni izbori, već treći u godinu dana, a Netanyahu i Gantz vode dva politička bloka od kojih nijedan na posljednja dva izbora nije uspio osvojiti jasnu većinu. Izraelskom premijeru Macron je jučer obećao da će biti tvrd prema Iranu u pogledu poštovanja točaka nuklearnog sporazuma koji sprečava Teheran da razvije nuklearno oružje.
Povijest kao dio politike
Kao što je spomenuto, najviše je prijepora izazvao nedolazak poljskog predsjednika Dude, koji je u svađi s Putinom zbog uloge koju su Poljska i Rusija imale na otvaranju Drugog svjetskog rata. Oba predsjednika optužuju tadašnju vladu druge zemlje za suradnju s nacistima u započinjanju Drugoga svjetskog rata.
Kako je ruski predsjednik među današnjim govornicima, Duda je zahtijevao da on kao predstavnik Poljske, na čijem je teritoriju i bio Auschwitz, također dobije mogućnost održavanja govora. Kako mu to nije dopušteno, odbio je doći u Izrael.
U Auschwitzu, procjenjuje se, ubijen je 1,1 milijun ljudi u manje od pet godina koliko je bio otvoren, od čega je bilo gotovo milijun Židova. Oslobodile su ga sovjetske trupe 27. siječnja 1945., a taj se dan obilježava kao Dan sjećanja na Holokaust.
No, Poljska optužuje da je tadašnja sovjetska vlast potpisivanjem pakta o nenapadanju s nacističkom Njemačkom, koji je uključivao i podjelu Poljske, suodgovorna za izbijanje rata. Nemogućnost ostavljanja povijesti povjesničarima, očito, vidi se i izvan hrvatskih granica.
Poljaci i Ukrainci su najpošteniji narod sa tih područija. I Poljaci Ukrainci su imali sličnu sudbinu kao i mi Hrvati sa agresivnim srbima.Dakle sve što su Poljaci i Ukrainci prošli sa Rusima to smo mi Hrvati prošli sa genocidnom srpskom politikom.