Poreznoj politici cilj je rast BDP-a

“Prijedlog daljnjih poreznih rasterećenja tijekom 2021.”, naziv je izlaganja koje je na konferenciji Hrvatska kakvu trebamo održao ministar financija Zdravko Marić. Na konferenciji u organizaciji Večernjeg lista, koja je održana jučer u Koprivnici, HDZ-ov ministar prezentirao je planirane mjere, ali je podsjetio i na već provedene kao i sumirao njihove efekte na gospodarstvo.

– Priču o nastavku poreznog rasterećenja treba početi pregledom onoga što smo napravili. Jer, kada je riječ o porezima, ne treba gledati samo ono što se najavljuje, nego treba dobro pratiti što se do sada dogodilo i kakvi su efekti provedenih izmjena – objasnio je Marić sumiravši porezne izmjene koje je aktualna Vlada do sada realizirala.

Tu se ubraja smanjene porezne stope s 20 na 18 posto kada je riječ o porezu na dobit, povećanje osobnog odbitka te iznosa za status uzdržavanog člana 2017. godine kada su ukinuta ograničenja za mogućnost paušalnog oporezivanja obrtnika. Potom je od 1. siječnja 2018. godine uveden neoporeziv primitak, odnosno novčana nagrade za radne rezultate do 5 tisuća kuna godišnje. Kada je riječ o porezu na dobit, godinu dana poslije došlo je do usklađenja s dijelom Direktive EU, a što se tiče promjena u porezu na dohodak, proširena je primjena stope na 24 posto. Marić je još jednom nabrojio sve promjene uvedene od 1. siječnja 2020. godine, a potom objasnio i koji je krajnji cilj Vlade.

U 2021. daljnja rasterećenja

– Porezne politike moraju biti usmjerene na povećanje BDP-a, a Vladin je cilj uz porezne stimulanse i promjene učiniti porezni sustav stabilnijim, pravednijim i transparentnijim – poručio je Marić te dodao kako 2016. godine nije bilo jednostavno objasniti ni međunarodnoj ni domaćoj zajednici da zemlja, koja je do tada bilježila konstantni rast javnog duga i imala deficite više od 5 ili 6 posto BDP-a, kao jednu od prvih mjera Vlade u stabilizaciji javnih financija predlaže smanjivanje poreza.

– Argument s druge strane je bio da se očekuje povećanje poreza ne bi li se jaz u proračunu nadopunio, no pokazalo se da smo bili u pravu – istaknuo je Zdravko Marić te najavio promjene koje u planu za daljnja rasterećenja tijekom 2021. godine. Tako se prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže usklađenje s Direktivama Vijeća EU u vezi s prodajom dobara na daljinu i ukidanje oslobođenja od PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti.

Riječ je o mjeri koja bi trebala stupiti na snagu 1. srpnja 2021. godine, a koja bi za učinak imala plaćanje hrvatskog PDV-a na isporuke obavljene krajnjem potrošaču putem platforme ili pri uvozu. Također, planira se i povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama sa 7,5 na 15 milijuna kuna te proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu.

– Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit predlaže se pak smanjenje porezne stope poreza na dobit za poduzetnike koji ostvaruju prihode u rasponu do 7,5 milijuna kuna, s 12 na 10 posto – naveo je Marić u prezentaciji objasnivši kako će snižena stopa obuhvatiti više od 93 posto poreznih obveznika.

Također, planira se smanjenje stopa poreza po odbitku s 15 na 10 posto za nastupe inozemnih izvođača, odnosno umjetnika, zabavljača i sportaša. Što se tiče poreza na dohodak, planira se snižavanje stope s 24 na 20, s 36 na 30 te s 12 na 10, a prema prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, predlaže se i da se nacionalna naknada za starije osobe ne smatra primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se ne bi uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.

Također, priprema se pojednostavnjenje prijave dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina, što znači da će javni bilježnici dostavljati ovjerene isprave Poreznoj upravi.

Pojačan proračun JLS-a

– Prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom predlaže se pak propisivanje visine blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika kako bi se obveznicima fiskalizacije koji u svom poslovanju imaju različitu potrebu za gotovinom omogućilo upravljanje njome – rečeno je u prezentaciji ministra Marića, koji je podsjetio da je u prosincu 2018. godine promijenjen pravilnik, čime je omogućeno da poduzetnik može svojim zaposlenicima isplatiti dodatni iznos a da ne plaća porez.

– Iduće godine slijedi nastavak te mjere, ali i nadopuna. Očekujemo i da će do kraja ove godine prošlogodišnji iznos biti dosegnut – rekao je Marić te skrenuo pozornost na izmjene i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. Podsjetio je na sve izmjene koje su već poduzete, ali je najavio i nove promjene. Mijenja se, naime, udio raspodjele u porezu na dohodak, i to tako da se udio općine, odnosno grada, povećava sa 60 na 74 posto. Udio županije se povećava sa 17 na 20, dok udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 posto. Udio se za fiskalno izravnanje od 17 posto ukida iz raspodjele, a umjesto toga će se osiguravati u državnom proračunu.

– Hrvatska se, zbog poreznih politika, približava idealnoj situaciji u raspodjeli poreznih prihoda. Poreznim izmjenama pojačali smo proračun lokalne samouprave i učinili veću pravednost u raspodjeli te poreznom politikom dali doprinos ravnomjernijem razvoju – tvrdi Marić, koji je još jednom ponovio kako je lokalna samouprava dobila jako puno izmjenama zakona.

– Podržavam apele da što prije trebamo vratiti balans i ravnotežu u javne financije i u neke druge segmente, unatoč okolnostima. Smatramo da ćemo unatoč izazovima za to biti sposobni učiniti. Za izlazak iz krize i iskorak dalje moramo svi biti na istoj valnoj duljini i dati svoj doprinos. Europska unija nove generacije, fondovi i silne milijarde eura, lijepo je to i dobro zvuči, no na nama je da sve resurse usmjerimo na kvalitetnu transformaciju hrvatskoga gospodarstva – zaključio je Marić.