Večernjakova konferencija ''Hrvatska kakvu trebamo – Porezna politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva" održava se danas u Koprivnici. Središnja tema konferencije jest najavljeni peti krug poreznog rasterećenja, a u četiri prethodne godine država je rasteretila porezne obveznike za desetak milijardi kuna.
Na konferenciji u Koprivnici Vladinu politiku predstavljaju premijer Andrej Plenković te ministri Zdravko Marić, Tomislav Ćorić i Oleg Butković, dok "boje" poduzetnika brane novi šef HUP-a i prvi čovjek Podravke Marin Pucar. Svoje viđenje poreznih promjena i Vladine politike iznijet će profesor Hrvoje Šimović, ekonomski analitičar Zdeslav Šantić, poduzetnici Branko Roglić (Orbico), Ivan Ergović (Nexe) i Mirko Habijanec (Radnik) te predsjednici uprava Fabris Peruško (Fortenova) i Marko Remenar (Adris).
Tijek konferencije:
13:15 – PANEL 2. – POKRETAČI GOSPODARSTVA U VRIJEME KRIZE
Sudionici: Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture; Marko Remenar, predsjednik Uprave Adris grupe; Ivan Ergović, predsjednik Uprave Nexe grupe; Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika; Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar. Moderator: Mislav Šimatović.
Oleg Butković: Imamo investicijski ciklus s više od 20 milijardi kuna, prvenstveno u željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi. Projekti su uglavnom financirani od Europske unije, a za sljedećih desetak godina planiramo investicije koje bi trebale biti više od 40 milijardi kuna, od toga oko 22 milijarde ulaže se u željezničku infrastrukturu. Što se tiče cestovne infrastrukture, nakon izgradnje Pelješkog mosta manje će se ulagati. Pripremaju se projekti oko Splita jer je kao grad najviše prometno zagušen. Idu i ulaganja u luke, male luke grade se kao nikada. Kada sam postao ministar, nije bilo investicija i naših velikih građevinskih tvrtki nije ni bilo. Velike tvrtke nisu postojale ili su bile na aparatima, a danas su ozdravile i danas je situacija puno bolja. Posla će biti, investicija će biti i napravit ćemo sve da što više hrvatskih građevinskih tvrtki bude uključeno.
Ivan Ergović: Kod nas je došlo do promjene u građevinskoj operativi, tržište se konsolidiralo. Imamo uspješne i velike firme koje mogu biti nositelji i okupiti ove manje. Imamo manje poteškoće s naplatom, projekata ima. Važno je da se investicije nastave jer je građevinska industrija nositelj napretka. Mislim da ne smijemo stati s investicijama i trebamo omogućiti privatnom sektoru da dođe do sredstava. Aktivnost u građevinskom sektoru manja je oko 30 posto nego lani, a zabrinjava da je izdano oko 15 posto manje građevinskih dozvola.
Mirko Habijanec: Treba nam investicija. Kod nas su se događali veliki diskontinuiteti. Imamo skok pa druge godine pola pada. To je bio udar na velike tvrtke, nije bilo više posla koji ih je vodio i bilo je mnogo kolapsa. Trebali bismo imati 30 milijardi prihoda u građevinskom sektoru. Imali bismo onda i rast barem dva do tri posto povećan, i to bi onda bilo u redu. U cijelo ovo vrijeme Vlada čini pozitivne poteze. Cilj je dovesti sve u transparentan odnos, povećati plaće i sustav napraviti uređenijim. Majstori će se tražiti više nego do sada, to je motor gospodarstva.
Zdeslav Šantić: Ova kriza je pokazala da smo nešto naučili i da smo spremniji nego 2008. i 2009. godine. Prije smo imali manji javni dug, kada gledamo u odnosu na BDP i trebalo je oko šest godina da dođe do poreznog rasterećenja i da se pomogne oporavku gospodarstva.
Marko Remenar: Htio bi da turizam bude još veći i jači, da i ostatak gospodarstva još naraste. Godina je bila šokantna, ali indikativna i važna. Trendovi su se iskristalizirali. U hotelima s pet zvjezdica imali smo pad 25 posto, tako da je jasno da je bitno ulaganje u kvalitetu zbog održivosti na dugi rok i jer se tako generira najveća dodana vrijednost za društvo u cjelini. Ukupno je pad u turizmu bio oko 50, 60 posto, što je dramatično. To je škola i za sljedeću godinu, sa znanjem ćemo se bolje pripremiti. U konačnici je bilo bolje nego što smo očekivali, no to će utjecati i na investicije. Dolazi i do sustavnih promjena u potražnji u društvu, mijenjaju se načini rada, nesigurnost i stres su veći, pa će potrošnja trajnih dobara biti veća. Ove godine nismo imali problem s radnom snagom, no to će se sigurno vratiti.
Oleg Butković: Na razini Vlade u fazi smo identifikacije projekata. Trajat će to još otprilike mjesec dana. Pripremit ćemo puno projekata i tražit ćemo od drugih ustanova da se uključe i pretpostavljam da će Hrvatska povući dosta sredstva.
Mirko Habijanec: Strukovne škole i majstori tražit će se sve više. Mi smo tu na preniskom nivou, premalo ljudi školujemo, a konkurentnost se postiže s kvalitetnim ljudima, organizacijom i tehnologijom. Dok ima posla u Hrvatskoj, teško je ići na druga tržišta. Investicijski projekti su dobrodošli, no nedostaje reda. Što se tiče građevinske operative koja bi trebala ići izvozno raditi u Europu, mislim da to nije opcija. Treba ih zadržati u Hrvatskoj.
Zdeslav Šantić: Hrvatska je jako malo tržite, po broju stanovnika i po kupovnoj moći. Činjenica je da tvrtke koje se fokusiraju na tako malo tržište teško mogu opstati. Kada govorimo o dugoročnim perspektivama rasta, moramo znati da je pred nama, i kad prođe pandemija, predstoji još nekoliko jako teških godina što se tiče javnih financija. Samim time će se teško nastaviti praska smanjenja poreznog rasterećenja. Kad završi pandemija, sigurno je da ćemo se morati okrenuti nekim novim djelatnostima.
Mirko Habijanec: Mislim da će potpuni oporavak biti brzo. Vlada bi trebala radikalnije ići u određene reforme. Imate negdje poduzeća koja rade stotine kuna investicija, a nemaju ni nadzorni odbor. To treba dovesti u red, napraviti kontrolu. Investicije su pred nama, one su pokretač napretka. Samo trebamo stabilnost i čvrstu državu.
Marko Remenar: Fenomen je što smo danas ovdje u jeku krize, a puni smo optimizma i puno je suglasja između javnog i privatnog sektora. Dogodio nam se šok koji je poticaj za transformaciju. Imamo na raspolaganju 22 milijarde eura i pred izazovom generacije smo da ovo iskoristimo i da napravimo transformaciju društva i budemo jedno od najboljih mjesta za život u Europi, nema razloga da to ne postanemo.
Oleg Butković: Oporavak će biti sigurno već u 2021., no ne možemo zanemariti zdravstveni dio. Ako sve budemo radili kako smo rekli, ako budemo sve proveli, vjerujem da možemo svi biti optimistični.
12:15 – PANEL 1. – GOSPODARSTVO I POREZNO RASTEREĆENJE
Sudionici: Zdravko Marić, ministar financija; Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja; Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe; Branko Roglić, predsjednik NO Orbica. Moderator: Ljubica Gatarić.
Branko Roglić: Smatrao sam potrebnim napisati knjigu o tome kako je Orbico postao najveća distribucijska organizacija u Europi. Moram naglasiti kako je Vlada izvrsno reagirala tijekom koronakrize i nakon potresa u Zagrebu. A nije bilo lako jer trebalo je spasiti radna mjesta, a samim time i državu. Rezultati smanjenja poreza će se sigurno osjetiti, a neki se već i osjećaju. Sve blagodati te porezne politike ne mogu doći odmah na vidjelo zbog koronakrize.
– Uvođenje ravnoteže između javne potrošnje i realne ekonomije nije lagan posao za premijera Plenkovića i ministra Marića. Dakle smanjenje poreza do one razine koja ne ugrožava opstojnost proračuna, to je ono što mi poduzetnici želimo. Nije nam cilj bogatiti se, a da država pati.
– Isto tako moramo unaprijediti pravosuđe jer dugi procesi utječu na poduzetništvo. Zatim, da bismo imali konkurentnost, morate imati i bolju administraciju. Vjerujem da ćemo sve to dovesti na razinu europskih zemalja kako bismo se mogli na pravi način uključiti na europsko tržište od 500 milijuna ljudi.
Fabris Peruško: Imamo razloga za optimizam. Vratili smo kreditni rejting, imamo uređene državne financije, prošli smo krizu Agrokora, imamo stabilnu Vladu, sljedećih četiri godine nemamo izbore. Ministar Marić s Vladom je učinio mnogo da se porezni sustav modernizira. Ako gledamo porez na dobit, tu smo konkurentni u odnosu na naše okruženje. No nismo konkurentni kad je riječ o porezu na dohodak. U Zagrebu imamo oporezivanje od 42 posto, a recimo Slovačka ima 23 posto. Bitna je kombinacija s ostalim doprinosima.
– Ono što nam može donijeti dodatan impuls jest da targetiramo visoko plaćene poslove koji će nam omogućiti da postanemo atraktivniji za regionalne centre multinacionalnih kompanija, što će nam donijeti dodatni BDP.
Zdravko Marić: Kad je riječ o opcijskim dionicama, već smo davali stimulanse, a pogotovo za brzorastuće kompanije. Zaposlenike tako pretvarate u dioničare, a u isto vrijeme dajete im poticaj da daju doprinos u početnoj najvažnijoj fazi kada se raste.
Tomislav Ćorić: Duboko sam uvjeren da mi porezni sustav ni tečajna politika nikada nisu trebali biti glavno sredstvo povećanja konkurentnosti gospodarstva. Već 30 godina igramo alibi igru u kojoj smo pozivali tečajnu politiku kao način povećanja konkurentnosti. Poreznim promjenama učinili smo da je Hrvatska u europskom prosjeku.
– Želimo li biti konkurentni zemljama u regiji gdje je cijena rada u pravilu niža ili želimo biti konkurentni na europskoj razini? Ako želimo ovo drugo, onda je smjer trebao ići prema povećanju tehnološke razine u proizvodnji odnosno produktivnosti. Hrvatska ima prednost u odnosu na europsku konkurenciju jer smo mali i otvoreni. Inzistirat ćemo da najveći dijelovi omotnica budu usmjereni u povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje nabavom novih strojeva, digitalizacijom i novim tehnologijama. Cijela Europa u istoj je poziciji pred Zelenim planom. To je novo područje.
Zdravko Marić: Kažu da je najbolji porezni sustav – stari. Dakle, da se ne mijenja često. Nadamo se da ćemo i mi uspjeti zaokružiti tu priču. Porezi moraju biti u funkciji, ali ne mogu biti rješenje svih naših problema. Prva velika reforma bila je još 90-ih godina. Veliki stručnjaci tada su pridonijeli razvitku naše samostalnosti. A sada imate nove okolnosti poput pandemije. Pa i porezi moraju biti prilagodljivi kako bi dali doprinos. Želimo zaokružiti priču i pokazati da je moguće napraviti iskorake. Ovo je prilika da iz izazovne situacije napravimo pravu transformaciju.
Branko Roglić: Novac koji ćemo dobiti iz EU moramo pametno potrošiti, a ne spašavati poduzeća koja se ne mogu spasiti. Znamo koje su naše prednosti. Proizvodnja hrane u Slavoniji, samo moramo napraviti navodnjavanje pa da nam se ljudi ne sele u inozemstvo. To je prva investicija koju moramo realizirati. Pogriješili smo što smo dopustili rad noćnih klubova koji su prekinuli turističku sezonu. Trebalo je zabraniti i svadbe.
– Isto tako novac iz EU trebalo bi uložiti u drvnu industriju. Veseli nas ICT industrija, a ja sam to znao i ranije, nije slučajno da su Šveđani u Splitu i Osijeku izgradili poduzeća u toj branši. Očito imamo ljude talentirane za razvoj softvera. Isto tako talentirani smo za glazbu i sport. I to je izvoz. Država ne treba ulagati u svoja poduzeća, socijalizam je bankrotirao, a mi smo u kapitalizmu. Država treba stvoriti okvire u kojima će tisuće mladih na svojim idejama graditi svoje karijere, naše društvo i poduzetništvo.
11:50 – Ministar financija Zdravko Marić održao je prezentaciju "Prijedlog daljnjih poreznih rasterećenja tijekom 2021." te ustvrdio kako je Vladin cilj, uz porezne stimulanse i promjene, učiniti porezni sustav stabilnijim, pravednijim i transparentnijim.
– Nije bilo jednostavno 2016. objasniti da zemlja koja je do tada bilježila konstantni rast ima deficite više od 5,6 posto BDP-a i kao jednu od prvih mjera predlaže smanjivanje poreza. Argument s druge strane je bio da će se početi povećavati poreze ne bi li se gap nadopunio, no ispalo je da smo bili u pravu. Onda 2018. godine u 12 mjesecu promijenili smo pravilnik i omogućili da poduzetnik može svojim zaposlenicima uplatiti dodatan iznos bez plaćanja poreza. Iduće godine slijedi nastavak te mjere, ali i nadopuna. Očekujemo i da će do kraja ove godine prošlogodišnji iznos biti dosegnut – rekao je.
– Jedan od integralnih dijelova zakona koji smo promijenili bio je Zakon o financiranju lokalne samouprave. Hrvatska se zbog poreznih politika približava idealnoj situaciji u raspodjeli poreznih prihoda. S poreznim izmjenama pojačali smo proračun lokalne samouprave i učinili veću pravednost u raspodjeli i dali kroz poreznu politiku doprinos ravnomjernijem razvoju – tvrdi Marić.
– Neutraliziran je teret na lokalne proračune. Lokalna samouprava dobila je jako puno izmjenama zakona, proveli smo značajne iskorake. Podržavam apele da što prije trebamo vratiti balans i ravnotežu i u javne financije i u neke druge segmente, unatoč okolnostima. Smatramo da ćemo unatoč izazovima biti kadri i sposobni to učiniti. Za izlazak iz krize i iskorak dalje moramo svi biti na istoj valnoj duljini i dati svoj doprinos. EU nove generacije, fondovi i silne milijarde eura su lijepe i dobro zvuče, no na nama je da sve resurse usmjerimo tamo gdje trebaju biti za kvalitetnu transformaciju hrvatskog gospodarstva.
11:06 – Hrvoje Šimović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu:
– U kratkom roku država će kroz menadžment utjecati na gospodarski rast. Porezna politika nema tu moć, porezi su značajniji u dugoročnom roku. Gledamo može li ona utjecati na konkurentnost i mijenjati procese u gospodarstvu. Recimo da će tek iduće godine mladi po pitanju poreza na dohodak osjetiti olakšanje pa će to utjecati na demografsku sliku, na to hoće li odlučiti ostati u Hrvatskoj ili otići itd. Gospodarstvenici pak gledaju koliko ih porezi koštaju, koliko to mijenja njihovu potražnju za radom, platežnu moć tog rada, investicije... Porezi tu mogu itekako djelovati. S druge strane postoji pitanje pravednosti, što u našem društvu zaboravljamo. Pogotovo u redistribuciji dohotka i ekonomske nejednakosti. Manja je nejednakost što je veći ekonomski rast i obrnuto. Važna je porezna struktura, a ne visina poreznog opterećenja. Hrvatska ima relativno visoko porezno opterećenje s obzirom na gospodarsku razvijenost. Lošiji od nas jedino su Bugari kad je riječ o EU. I porezno opterećenje nam s godinama raste. Kad je riječ o PDV-u, on nam čuva stabilnost proračuna i nisam sklon previše zadiranju kroz niže stope u otkidanje tog dijela kolača. Problem je što imamo premali udio direktnih poreza i kad je riječ o stabilnosti poreznih prihoda u uvjetima naglih promjena ciklusa, tu gubimo bitku. Isto tako socijalni doprinosi glavni su segment poreznog opterećenja rada. Država može utjecati na poticanje izvoza, konkurentnosti i investicije. To može kroz poreze i subvencije. Hrvatska ima dosta instrumenata kojima može poticati, a jedan od njih je Zakon o poticanju ulaganja, a područje u kojem se može dosta napraviti jest poticanje istraživanja razvoja. Isto tako postoji nešto što smo prije imali, a to je pitanje zaštitne kamate ili investicijske olakšice na vlastiti kapital. Dodao bih kako PDV nije instrument za jačanje konkurentnosti, učinak je primarno u povećanju marže trgovaca. Porezna politika je bitna, ali nije najvažnija. Ima puno javnih politika koje bi trebale biti više u fokusu kada je riječ o konkurentnosti. Recimo 150. smo u svijetu po brzini ispostavljanja građevinskih dozvola. Hajdemo ubrzati taj administrativni proces. Isto tako sudski procesi predugo traju. Imamo veliku socijalnu državu, no ta razina rashoda dosta je neproduktivna i zato, ako idemo u snižavanje poreznog opterećenja, moramo raditi balans na rashodovnoj strani proračuna.
10:48 – Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke i predsjednik HUP-a:
– Prije nepunih godinu dana imali smo pozitivne ekonomske pokazatelje, no dogodilo se nešto neočekivano, što nam je promijenilo živote i funkcioniranje kompanija. Morali smo tražiti rješenja kako funkcionirati u ovoj krizi. Imali smo razumijevanje Vlade, gospodarstvenici su izašli s mnogo ideja za očuvanje gospodarstva. Na prvo mjesto stavili smo očuvanje radnih mjesta. Neki su imali pad prihoda i 70 posto pa nekima normalno funkcioniranje nije bilo moguće. Možemo reći da su mjere koje smo donijeli uzrokovale to da se ne obistine crne prognoze. Gospodarstvo očekuje strateški i dugoročniji razvoj, a za to su potrebne reforme. Krizu moramo iskoristiti da gospodarstvenici, sindikati i Vlada krenu zajedno u njihovo provođenje.
Dobro smo reagirali na krizu i očekujem da i daljnja reakcija bude adekvatna. Moramo očuvati radna mjesta i likvidnost kompanija. Prema prognozama, očekujemo pet do sedam posto rasta u idućim godinama, nadam se da će to biti poticaj da zajedno prebrodimo krizu. Generator rasta je osobna potrošnja i zato pozdravljamo smanjenje poreza na dohodak, ali očekujemo i poticaj za one sektore koji će biti nositelji rasta. Apeliram na uvođenje dodatnih poticaja kako bi se gospodarstvenici odlučili na investicije. Neka nam i uspjesi Infobipa i Nanobita budu primjer za funkcioniranje na neki novi način. I dok god se ne budemo penjali na ljestvici svjetske i europske konkurentnosti, ne možemo očekivati da naše kompanije mogu ući u koštac sa svjetskim kompanijama.
>>Ovdje pročitajte cijelu prezentaciju Marina Pucara
10:25 – Ovu krizu i ova europska sredstva mi trebamo iskoristiti kako bi je pretvorili u priliku. Priliku za modernizaciju, jačanje otpornosti i gospodarstva, kroz ubrzanu digitalizaciju, ekološku tranziciju i usvajanje novih tehnologija. U tom kontekstu porezna politika je važna poluga za jačanje socijalne sigurnosti, rasterećivanje gospodarstva i podizanje njegove konkurentnosti - kazao je na početku konferencije premijer Andrej Plenković te dodao:
– Ovo je najveća kriza koja nam se dogodila. Veća i od one s Agrokorom. Očuvano je 600 tisuća radnih mjesta, a do kraja godine doći ćemo do iznosa od oko milijarde eura koje smo dali za plaće u privatnom sektoru. To je potez bez presedana.
Cijeli govor premijera Plenković pročitajte ovdje.
--------------------------------------
Ministar Marić podsjeća da je Vlada u svom programu za četverogodišnji mandat predvidjela smanjenje stope poreza na dohodak, smanjenje poreza na dobit i spuštanje stope PDV-a na 13% za svu hranu te ukidanje poreza na promet nekretnina.
– To je program poreznih izmjena predviđen za tekući četverogodišnji mandat. Da mislimo ozbiljno, pokazali smo već sada najavom izmjena pojedinih zakona kojima ćemo od početka 2021. smanjiti stopu poreza na dohodak s 24% na 20% te s 36% na 30% za veća primanja građana, kao i stopu poreza na dobit s 12% na 10% za 93% poduzeća koja imaju godišnji prihod do 7,5 milijuna kuna, dok će preostale izmjene biti predstavljene u idućim godinama – kaže Marić.
Neovisno o pandemiji korone koja je uzdrmala cijeli svijet, Plenkovićeva Vlada vjeruje da će u sljedeće četiri godine stvoriti uvjete za 100.000 novih radnih mjesta te da će prosječna neto plaća narasti na tisuću eura (moguće je da će se već 2023. iskazivati u eurima, a ne više u kunama), dok će mirovine rasti do deset posto. No s rastom BDP-a posljednjih je godina rastao i udio poreznih prihoda u BDP-u te je uoči korone zastao na 47,5 posto! Hrvatska je na začelju EU po oporezivanju plaća, u sredini smo po visini socijalnih doprinosa, no rekorderi smo po pritisku na potrošnju kroz PDV i trošarine! Iz poduzetničkih krugova, izuzme li se turizam, nije bilo posebnih zahtjeva da se smanjuje PDV, ali vrlo su česta upozorenja zbog drugih neporeznih davanja.
Vidim mnogi ne zele prihvatiti cinjenice koliko vlada pomaze poduzetnike i kako bi bez te pomoci nista nebi opstalo.