Najava da će Vlada idućeg tjedna novom uredbom za kunu povećati iznos maksimalne boravišne pristojbe naišla je na negodovanje poslodavaca u turističkom sektoru. Iako će se skuplja pristojba naplaćivati tek iduće godine, iz HUP-a upozoravaju kako bi takva odluka mogla umanjiti konkurentnost hrvatskog turizma, a posebno im smeta što se visina boravišne pristojbe podiže bez analize postojećih prihoda i “ispunjavanja svrhe turističkih zajednica”.
Nenamjensko trošenje
Uvjereni su da pristojba poskupljuje bez jasnog uvida u potrebe sustava i bez jasne ideje što će se poskupljenjem postići. Strukovne udruge godinama pozivaju na promjene u strukturi turističkih zajednica, a na njihovo netransparentno poslovanje, slabu organizaciju i neefikasnu naplatu boravišne pristojbe godinama upozorio je i Državni ured za reviziju u posljednjem izvješću objavljenom 2014.
Revizori su upozorili da turističke zajednice godinama posluju s viškom prihoda, što su pripisali slabom planiranju, ali i na visoke plaće u sustavu – najviša prosječna bruto plaća isplaćena u Hrvatskoj turističkoj zajednici u 2012. bila je 46.530 kuna, a u Turističkoj zajednici Grada Zagreba 37.054 kuna. Nije do kraja jasno ni na što se utroši novac od pristojbi, a i same turističke zajednice upozoravale su da gradovi i općine uplaćenih 30 posto pristojbe često troše nenamjenski.
Da je sustavu turističkih zajednica nužan preustroj, suglasni su svi, pa i Ministarstvo turizma, koje najavljuje donošenje paketa novih turističkih zakona, no prijedlozi su tek u izradi i rasprava o njima očekuje se za sedam do osam mjeseci.
Pomoć kontinentu
Ministarstvo ističe da je pristojba u Hrvatskoj još znatno niža nego u drugim turističkim zemljama u EU, a kao razlog više tarife navode i smanjenje članarina u turističkim zajednicama, kojim je Vlada pomogla turizmu, ali i turističke zajednice u kontinentalnoj Hrvatskoj, kojima je boravišna pristojba najvažniji izvor prihoda, dovela na rub opstanka.
jasni su samo uhljebima