Zovu ga kraljem luksuza. Ništa čudno kad su u portfelju njegova koncerna Moët Hennessy – Louis Vuitton (LVMH) brendovi kao što su Christian Dior, Givenchy, Fendi, Celine, Louis Vuitton, Kenzo, Marc Jacobs, Guerlain, Hennessy, Dom Perignon, Moët & Chandon, Krug, Acqua di Parma, Maison Francis Kurkdjian... Više od sedamdeset brendova i 145.000 zaposlenih. Bernard Arnault (69) četvrti je najbogatiji čovjek na svijetu, “težak” 72 milijarde dolara. Jedini je Europljanin na listi pet najbogatijih ljudi na svijetu, na kojoj vodi Jeff Bezos ispred Billa Gatesa i Warrena Buffeta, a na petoj je poziciji prvi čovjek Facebooka Mark Zuckerberg.
Arnauld je rođen 1949. godine u Roubaixu na sjeveru Francuske. Roditelji su se bavili građevinarstvom i nekretninama pa im nije bio problem financirati njegovo školovanje na prestižnom pariškom fakultetu Ecole Polytechnique, na kojem je 1971. godine diplomirao i dobio diplomu inženjera. Pridružio se ocu Jeanu Leonu u vođenju obiteljske tvrtke Ferret-Savinel. Imao je šire poglede na svijet biznisa pa je nakon pet godina rada s ocem skovao plan da se više bave ulaganjem u nekretnine, a manje građevinarstvom. Predložio je da građevinski dio poduzeća prodaju. Prvi projekt bila je izgradnja apartmana uz more na francuskoj rivijeri. Preuzeo je 1979. godine vođenje tvrtke od oca, spreman za nove projekte, no nakon pobjede socijalista Françoisa Mitterranda 1981. preselio se s cijelom obitelji u SAD, gdje je gradio vile na Floridi. U Francusku se vraća 1983. Imenovan je izvršnim direktorom tvrtke Financière Agache, koja se bavila investiranjem u luksuzne proizvode, povezao se s Antoineom Bernheimom iz investicijske kuće Bank Lazard i zajedno su kupili posrnulu tekstilnu tvrtku Boussac, vlasnicu modnog brenda Christian Dior, koja se našla u financijskim problemima.
Arnault je uložio 15, a Lazard 65 milijuna dolara. Rasprodali su sve što nema veze s visokom modom i počeli kupovati modne brendove koji će se naći u grupaciji LVMH osnovanoj 1987. godine nakon spajanja modne kuće Louis Vuitton i tvrtke Moët Hennessy. Arnault je potom, tražeći priliku za širenje, u partnerstvu s pivovarom Guinness osnovao investicijsku tvrtku i za sloma burze na Wall Streetu pokupovao 43 posto LVMH-a, čije su dionice drastično pale. Krajem 1989. godine preuzeo je tvrtku i podijelio otkaze menadžmentu. Dobit je rasla iz godine u godinu. Kupuje Givenchy, TAG Heuer, Sephoru... Najveći konkurenti su mu grupacija PPR Françoisa Pinaulta koja u svom portfelju ima brendove Yves Saint Laurent, Gucci, Alexander McQueen, Stella McCartney, Roger & Gallet Co i mnoge druge, te Richemont s Cartierom, Van Cleef & Arpelsom, Piagetom... Kako je i u prodaji luksuzne robe vrlo važno ime, Arnault kupuje posrnule tvrtke i na vodeće pozicije postavlja jake kreativce koji iz sezone u sezonu donose moderne modne kolekcije koje privlače i mlađe kupce.
– Naš poslovni model, objasnio je, temelji se na dugoročnoj viziji i uvažavanju baštine, te potiče kreativnost i izvrsnost.
Analitičari ističu da je Arnault uspio ponajviše zbog iznimnog poznavanja marketinga i inovativnog dizajna. Dobri proizvodi mogu trajati zauvijek, rekao je. Povoljan luksuz? Te dvije riječi nikako ne idu zajedno, jedan je od njegovih citata. Često je isticao da je u poslovanju važno strpljenje. Ni on, poput svojih kolega milijardera Jeffa Bezosa i Warrena Buffetta, nije odolio sirenskom zovu medija, pa za 150 milijuna eura kupuje La Tribune koji poslije prodaje i investira 240 milijuna eura u Les Echos. Kupio je još neke tiskovine. LVMH 1994. godine kupuje i uglednu francusku parfemsku kuću Guerlain, koja je u povijesti plasirala remek-djela parfemske industrije kao što su Shalimar, Samsara, Jicky, L’Heure Bleue, Mitsouko, Habit Rouge, Vetiver... Ulagao je i u Netflix. Prijateljuje s bivšim francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, kojem je bio i kum na vjenčanju, ali i s aktualnim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Neki u Francuskoj idu toliko daleko da kažu da “građani glasuju, a Arnault bira predsjednika”. Prije pet godina pisalo se da planira zatražiti belgijsko državljanstvo i preseliti se u tu državu, no on tvrdi da ga se pogrešno citiralo.
– Ponavljam da ću ostati u Francuskoj i da ću kao francuski državljanin i dalje plaćati porez – objasnio je. Mediji su, naime, nagađali da želi preseliti poslovno carstvo kako bi izbjegao plaćanje “poreza za bogataše” koji je uveo tadašnji predsjednik François Hollande. List Liberation čak je optužio Arnaulta da je zaboravio zemlju koja mu je omogućila da postane kralj visoke mode i luksuza, a preko naslovnice mu je poručio “Gubi se, bogati idiote!” Posebno jako napadali su ga socijalisti koji su u pitanje dovodili njegovo domoljublje. Belgijsko državljanstvo je, branio se, želio zato da se djeca jednog dana ne spore oko nasljedstva. No, kako bi se izbjegle špekulacije, zahtjev je povukao.
– S obzirom na stanje u zemlji, napori na oporavku moraju biti raspodijeljeni, a nadam se da sam ovim potezom pokazao svoju vezanost s Francuskom i povjerenje u njezinu budućnost - rekao je i podsjetio da je platio više od milijarde eura poreza na dobit u Francuskoj, premda je 80 posto prodaje ostvario u inozemstvu. Arnaulta je u veljači prošle godine primio i američki predsjednik Donald Trump u Trump Toweru, a jedna od tema bila je i otvaranje novih tvornica u SAD-u. Naravno, razgovaralo se i o porezima. Bernard se ženio dva puta. S Anne Dewavrin bio je u braku od 1973. do 1990 . godine. Druga supruga, Kanađanka Hélène rođ. Mercier, je koncertna pijanistica (i on sam odlično svira klavir). Ima petero djece, dvoje iz prvog i tri sina iz drugog braka. Živi u Parizu. Jedan je od najpoznatijih svjetskih kolekcionara. Pokrenuo je zakladu Louis Vuitton u Parizu koja je posvećena umjetnosti. Sjedište je dizajnirao slavni američki arhitekt Frank Gehry, stvorivši građevinu koja se ubraja u najbolje radove 21. stoljeća. Arnault je Gehryja upoznao nakon obilaska muzeja Guggenheim u Bilbau. Za javnost je zgrada otvorena u jesen 2014.
– Ovo je novi prostor koji otvara dijalog sa širom javnošću i umjetnicima i intelektualcima pruža platformu za raspravu i promišljanja – izjavio je Arnault. Među izlošcima u muzeju su i radovi Jeffa Koonsa, Jean-Michela Basquiata, Gilberta & Georgea i drugih suvremenih autora. U toj se velebnoj zgradi na prestižnoj lokaciji održavaju i koncerti te druga kulturna događanja. On sam u svojoj kolekciji ima umjetnine Picassa, Moorea, Warhola... Za zasluge je dobio i prestižno francusko odlikovanje Legiju časti.
– Vidim sebe kao ambasadora francuske baštine i francuske kulture. Ono što stvaramo je simbolično. Povezano je s Versaillesom, s Marie Antoinette – izjavio je. Iako prodaje luksuznu robu koja privlači slavne i poznate, bilo kao glumce u reklamnim kampanjama, bilo kao konzumente, ne voli se fotografirati sa celebrityjima. Zanima ga, rekao je, samo promocija njegovih brendova, a ne njega samog. Zanimljivo je da je Loius Vuitton angažirao i posljednjeg predsjednika SSSR-a Mihaila Gorbačova koji je snimio kampanju za tu kuću, i to ispred zida u Berlinu, gdje ga je fotografirala Annie Leibovitz. Gorbačov je sjedio na stražnjem sjedalu automobila, pokraj njega je ležala torba s prepoznatljivim logom, a preko stakla vidio se zid. Za razliku od najvećeg konkurenta Pinaulta, koji se oženio s glumicom Salmom Hayek, s kojom često hoda crvenim tepisima na filmskim festivalima i jet-set okupljanima, Arnault voli biti u sjeni. Znao je reći da voli pobjeđivati i biti broj jedan. Ne smije se često, a jedan njegov prijatelj kaže da to nije zato što je hladna osoba, već zato što se ne smije svemu i svačemu. Divi se američkom investitoru Warrenu Buffetu i osnivaču Applea Steveu Jobsu. Njegova djeca zaposlena su u kompaniji, obučavaju se da jednog dana preuzmu grupaciju, i o njima se ne zna puno. Mediji su svojedobno izvještavali o vezi njegova sina Antoinea s ruskom manekenkom Natalijom Vodianovom.
Arnault je imao i pogrešnih poslovnih procjena tijekom duge karijere, pa je tako 2000. ulagao u internetske tvrtke i prebrzo prodao dionice Googlea. No, ne žali i radije, kaže, gleda u budućnost. Kad bi se mogao vratiti u prošlost i ponovno proživjeti neki trenutak, to je, otkrio je, bez sumnje trenutak kad je shvatio da može kupiti kuću Dior. Bilo je to u New Yorku i sjeća se da ga je obuzeo osjećaj da je na rubu nečeg ogromnog. – Upravo sam tada znao da ću izgraditi najveću luksuznu tvrtku na svijetu – kazao je. Mediji su pratili i njegove pokušaje da kupi slavni Hermes čiji su se vlasnici tome zdušno opirali.
– Jedan dio modnog svijeta igra na obilje, sjaj i glamur, a postoji i onaj drugi koji zanima profinjenost i stvaranje prekrasnih predmeta. Mi ne želimo pripadati tom financijskom sloju koji uništava tvrtke i prema ljudima se ponaša kao da su roba ili sirovina – izjavio je izvršni direktor Hermèsa Patrick Thomas i poručio da se ne radi o financijskoj borbi, jer tu bi sigurno izgubili, već o kulturalnoj. Šef LVMH-a uvjeravao ih je da ne želi narušiti kvalitetu Hermesa, poznatog po svilenim šalovima i torbama, posebno kultnoj “birkinici”, nazvanoj po glumici i pjevačici Jane Birkin. Pisalo se i o otkazu koji je Arnault uručio kreatoru Johnu Gallianiju nakon njegova antisemitskog ispada u jednom restoranu. Galliano je morao otići iz Diora, unatoč genijalnosti i pohvalama kojima su ga obasipali modni kritičari. Slavnu kolekciju za jesen/zimu 2007. nosile su Gisele Bundchen, Linda Evangelista, Amber Valletta i Naomi Campbell, koje su pistom šetale u haljinama inspiriranim slikama Picassa, Renoira, Degasa, Toulouse-Lautreca...
– Njihovi talenti su jako slični. John ima više kreativnih talenata koji su bliski osobnim Diorovim talentima, i to je razlog što sam odabrao baš njega prije deset godina – izjavio je nakon revije Arnault, koji nekoliko godina poslije nije imao milosti.
– On više raditi neće za LVMH! – bio je rezolutan nakon Gallianijeva ispada. Unatoč aferi, Dior je tu godinu zabilježio dobre rezultate i milijardu dolara prihoda. Nakon 16 godina iz Louis Vuittona je otišao i Marc Jacobs, ali svojevoljno. Jacobs se odlučio posvetiti brendu koji je nazvao po sebi, a i taj je u vlasništvu LVMH-a. Arnault je danas, prema časopisu Forbes, najbogatiji čovjek u modnom biznisu. Pretekao je vlasnika Zare Amancija Ortegu.
Pogledajte video: Turisti snimili opasne vratolomije u napuštenim hotelima na jugu Jadrana