Kao dječak ljeti je na djedovu ranču u Teksasu popravljao teške Caterpillarove traktore, vjetrenjače i sustave za navodnjavanje, dok su njegovi vršnjaci odlazili na kupanje i u izviđačke kampove. Njegov djed Lawrence Preston Gise bio je raketni inženjer, radio je za agenciju ministarstva obrane SAD-a odgovornu za razvoj novih vojnih tehnologija i postao menadžer u Atomic Energy Commission’s u Albuquerqueu.
Umirovljen je 1968. i okrenuo se uzgoju stoke na golemom imanju u Cotulli na koje je unuk Jeff Bezos dolazio sve do 16. godine. Iskustvo rada i života na selu utjecalo je kasnije na Jeffovu odluku da uloži novac u start-up Plenty, poljoprivrednu proizvodnju u tzv. vertikalnim vrtovima na zatvorenom.
Izdvojio je čak 200 milijuna dolara za tu tvrtku koja je u planove uvrstila i gradnju 300 organskih farmi u Kini, u kojima će se uzgajati povrće bez korištenja pesticida i GMO-a, a trošit će 99 posto manje vode nego u konvencionalnoj poljoprivredi. Umjesto sunčeva svjetla, u tim se vrtovima koristi LED rasvjeta, a vertikalna poljoprivreda samo je komadić u poslovnom mozaiku 54-godišnjeg genijalca koji se bogatstvo stekao Amazonom, maloprodajnim internetskim lancem, i danas je najbogatiji čovjek na svijetu.
Punim imenom Jeffrey Preston Bezos, rođen je 12. siječnja 1964. u Albuquerqueu u Novom Meksiku. Majka ga je rodila kad je imala samo 17 godina. O biološkom ocu Tedu Jorgensenu, cirkuskom zabavljaču koji je imao velikih problema s alkoholom, Jeff ne voli govoriti. Kad se majka nakon rastave preudala, posvojio ga je Mike (Miguel) Bezos, što je Jeff doznao kad je imao deset godina.
Mike je u Ameriku stigao kao petnaestogodišnjak 1962. s Kube, u projektu spašavanja djece koji je pokrenuo katolički svećenik. Živio je u katoličkoj misiji s još 15 kubanskih izbjeglica, naučio engleski, završio školu i preselio se u Novi Meksiko.
Na University of Albuquerque upoznao je Jackie Gise s kojom se vjenčao. Nakon što je diplomirao, zaposlio se u Exxonu kao naftni inženjer. Jeff ga je odmah zavolio i smatra ga jedinim ocem. Onog biološkog nije vidio otkako je spakirao kovčege i iselio se, ostavivši suprugu i sina da se sami snalaze.
Već u srednjoj školi razvio je program Dream Institute za kreativno razmišljanje mladih studenata koje je poticao na čitanje i razvijanje mašte. Za ljetnih praznika, kad ne bi pomagao djedu, radio je kao kuhar u McDonald’su. I ondje je tražio načine kako unaprijediti posao.
Stalno je nešto “prčkao” po elektroničkim uređajima, izrađivao robote, alarmne uređaje, lasere... Bio je vrlo znatiželjan dječak. Jednom prilikom, kad je baki očitao lekciju o štetnosti pušenja i štreberski izračunao za koliko si je godina skratila život paleći cigarete, djed mu je rekao: “Jeffe, jednog dana ćeš shvatiti da je teže biti drag nego pametan.”
Diplomirao je “summa cum laude” 1986. na sveučilištu Princeton i stekao diplome iz elektrotehnike i računalstva. Zaposlio se prvo u informatičkoj telekomunikacijskoj tvrtki Fitel, a potom 1990. u investicijskoj banci D.E. Shaw & Co. u New Yorku, u kojoj je brzo napredovao do pozicije starijeg potpredsjednika.
Posao mu je bio ispitivanje investicijskih mogućnosti interneta. A one su postajale sve veće. Negdje je pročitao da broj korisnika interneta raste 2300 posto godišnje i lampica se upalila. Sa suprugom MacKenzie S. Tuttle, s kojom se vjenčao 1993., preselio se u Seattle u Washingtonu i u obiteljskoj kući, pri čemu romansirana verzija, dakako, govori o garaži, s nekoliko zaposlenih pokrenuo privatni biznis.
Uspio je skupiti milijun dolara od prijatelja s Wall Streeta i Princetona, članova obitelji i lokalnih investitora te je otvorio virtualnu knjižaru. Mala ekipa počela je razvijati softver. Prvu knjigu prodao je u srpnju 1995. i ostalo je, kako se to već veli, povijest. Amazon je rastao zajedno s navikama konzumenata da knjige kupuju iz naslonjača, 24 sata dnevno. Ponudu je proširio na CD-ove, elektroniku, odjeću, namještaj...
Već 1999. časopis Time izabrao ga je za osobu godine. Sedam godina kasnije nastao je i Amazon Web Services (AWS), a 2007. izišao je i Kindle, digitalni čitač knjiga s bežičnim internetskim povezivanjem. S pola milijuna dolara u 1995. prihodi su u samo nekoliko godina porasli na 600 milijuna, prije deset godina “težio” je oko 19 milijardi, prije dvije godine 136, a prošlog je srpnja bogatstvo osnivača i izvršnog direktora Amazona srušilo sve rekorde u modernoj povijesti, prešavši 150 milijardi dolara, čime je za 55 milijardi prešišao Billa Gatesa, šefa Microsofta.
Dobro, Gates je još vodeći u filantropiji, dok je Bezos na popisu deset najdarežljivijih milijardera negdje pri kraju liste. Nije da je baš toliki škrtac, ali eto... Prošle godine objavio je tvit o tome kako razmišlja o filantropskoj strategiji različitoj od načina na koji provodi svoje vrijeme radeći na dugoročnim projektima. Pozvao je pratitelje da predlože ideje, a on će ih razmotriti. Novac voli ulagati u nove projekte, poput svemirskih programa.
Istovremeno, dok gazda sanja o svemirskim prostranstvima, njegovi zaposlenici dolje na Zemlji žale se na male plaće i teške radne uvjete. Radnici u SAD-u požalili su se novinarima da zarađuju prosječno 28.500 dolara godišnje (u Hrvatskoj je tih 15.000 kuna mjesečno početna plaća saborskog zastupnika, ali nije Hrvatska Amerika), da imaju samo po šest minuta pauze za odlazak na zahod te da na dan u golemim skladištima prohodaju i po 24 kilometra.
Mirror je pisao o teško ispunjivim normama i premorenosti koja dovodi da toga da radnici zaspe stojeći. Zaredali su i štrajkovi, čak i u Njemačkoj. – Poruka je jasna: dok online div zarađuje, štede novac na zdravlju svojih radnika – prenijeli su mediji izjavu sindikalistice Stefanie Nutzenberger.
U Amazonu su se požurili objasniti da njihova najveća skladišta nude konkurentsku plaću i brojne pogodnosti. Stalno zaposleni zarađuju 12,22 eura po satu ili više nakon dvije godine. – Vjerujemo da su poslovi u skladišnim centrima Amazona izvrsni te da pružaju odlično mjesto za učenje vještina za početak i daljnji razvitak karijere – prenio je Reuters komentar kompanije.
Bezos, dakle, voli gledati u nebo i mašta o putu u svemir i svemirskom turizmu. U jednom je intervjuu kao 18-godišnji srednjoškolac rekao da želi “izgraditi svemirske hotele, zabavne parkove i kolonije za dva ili tri milijuna ljudi u orbiti” jer želi sačuvati Zemlju koja bi postala park.
Dojmio ga se film “October Sky” iz 1999. po knjizi “Rocket Boys” Homera Hickama, koji se, nakon što je vidio ruski satelit Sputnik, odlučio pridružiti američkom timu raketnih inženjera. Prije 18 godina Bezos je osnovao tvrtku Blue Origin sa sjedištem u Kentu. Kupio je i zemljište za lansiranje u Teksasu. Tvrtka se posvetila projektu New Shepard, suborbitalnoj raketi, a potom i većoj orbitalnoj raketi New Glenn koja bi trebala biti lansirana 2020. Volio bi poslati prve ljude na Mars.
Od djetinjstva je usto obožavatelj “Zvjezdanih staza” i čak se 2016. pojavio u filmu “Star Trek Beyond” u kojem je glumio izvanzemaljca. Bio je neprepoznatljiv ispod teške maske, no strpljivo je čekao svoj red na filmskom setu. Redatelj Justin Lin kazao je AP-u da je to bilo kao da ih je posjetio predsjednik sa svom velikom pratnjom. Bezos je čekao na red cijeli dan, no nije se žalio.
– Morate gledati jako pažljivo i nemojte trepnuti jer bih vam mogao promaknuti – našalio se kad je film krenuo u kina. Kao trekkieju, obožavatelju “Zvjezdanih staza”, omiljeni kapetan mu je Jean-Luc Picard u interpretaciji Patricka Stewarta, kojeg je i osobno upoznao, a prošetali su i crvenim tepihom na dodjeli filmskih nagrada.
Legenda kaže da je Bezos tvrtku koju je osnivao kanio nazvati MakeItSo, po frazi koju kapetan Picard često izgovara. Pisac Brad Stone u knjizi “The Everything Store” navodi da je prvo ime na popisu bilo Cadabra, po Abracadabri, no Bezos ga je odlučio promijeniti jer je podsjećalo na cadaver (leš). Na kraju je odabrao južnoameričku rijeku Amazonu, smatrajući primjerenim da se buduća najveća e-knjižara na svijetu zove po najdužoj rijeci.
Odigrao je i kratku ulogu zaštitara u filmu “Zubić vila”, u kojem je glavni lik glumio Chris Noth, slavni Faca iz “Seksa i grada”. Pojavio se u crtanom obliku i u slavnim “Simpsonima”. Mediji su izvijestili i o pogibeljnoj situaciji u kojoj se našao 2003., kad se srušio helikopter u kojem je letio.
– Glavna pomisao bila mi je kako je to glup način za umrijeti – rekao je nakon nesreće u kojoj je lakše ozlijeđen. Za 250 milijuna dolara, pak, od obitelji Graham kupio je slavni list The Washington Post i s njime povezane publikacije. Time je dobio na utjecaju i u politici.
On i aktualni američki predsjednik Donald Trump baš se ne vole. Trump je u jednom od svojih legendarnih tvitova prošle godine napao utjecajni list koji je svojedobno srušio Richarda Nixona: “Je li Washington Post sa svojim lažnim vijestima iskorišten kao lobističko oružje protiv Kongresa kako bi spriječio političare da obrate pažnju na Amazonov monopol neplaćanja poreza?” O njihovu prepucavanju pisao je nedavno i The Guardian zapitavši se zašto Trump mrzi Bezosa i je li riječ o moći ili novcu?
Bezos je, priznaju to i oponenti, inteligentan i karizmatičan te ima dobar nos za investicije. Ulagao je i u Google, Twitter, Airbnb, Uber... Sa suprugom MacKenzie, književnicom, ima četvero djece, tri sina i kćer koju su posvojili u Kini. Omiljena knjiga mu je, vele, “Na kraju dana” Kazua Ishigura. Vole kupovati nekretnine i imaju imanja diljem SAD-a, u Medini, Washingtonu, Beverly Hillsu, Van Hornu, Washingtonu, Manhattanu...
Prema nekim analizama, Bezos je među 25 najvećih zemljoposjednika u SAD-u. Nije baš ljubitelj dugih poslovnih sastanaka, a ne voli ni gužvu. Citira se često njegova izjava da na sastancima ne treba biti više ljudi nego što ih se može nahraniti s dvije pizze.
Posljednjih se godina češće pojavljuje u javnosti, s “picardovski” obrijanom glavom i isklesanim tijelom. Čovjek je u odličnoj formi.
Često se smije i zaraznim osmijehom završava rečenice. Među hobijima mu je i traganje podmornicama za odbačenim NASA-inim raketama.
MacKenzie je za časopis Vogue kazala da Jeff voli upoznavati ljude i da je vrlo društven tip, dok u njoj odlazak na zabave često izaziva nervozu. Bezos usto voli kuhati i nije probirljiv u izboru hrane. Među poslovnim projektima na kojima radi jest i uvođenje dronova u dostavu paketa. Amazon je već patentirao dronove koji se sami unište u slučaju da izgube kontrolu tijekom leta.
>> Pogledajte i video - Ovo su mjesta koja baš nitko ne smije vidjeti preko Google Mapsa
sve bitno je receno već prvom recenicom, covjek se odricao i radio dok su drugi uzivali i uspio je zasluzeno zaraditi... zalosno je sto se one koji imaju kombinaciju genijalnosti i ekstremne radne etike cesto dozivljava kao nekakve pokvarene neprijatelje umjesto kao uzore i inspiraciju...