U jeku pandemije COVID-19 ministrica obrazovanja u očima kritičara počinila je grijeh izjavom da će za veliku većinu djece nastava ostati online i da roditelji mogu odlučiti hoće li djecu slati u školu ili će ona nastavu pratiti kao i dosad.
Od 11. svibnja omogućit će se rad vrtića, otvorit će se škole za djecu od 1. do 4. razreda i rad s djecom s teškoćama koja imaju pomoćnika u nastavi. Ako među djecom nižih razreda osnovne škole ima djece u rizičnoj skupini za COVID-19, tko bi to umjesto roditelja trebao odlučiti hoće li djecu slati u školu ili ostaviti ih doma da nastavu prate kao i dosad? Tko to bolje od njih i liječnika zna jesu li im djeca u rizičnoj skupini?
Do deset dana za prilagodbu
Stalno se govori da su ugroženi stariji i kronični bolesnici, ali mnogima koji istrčavaju s kojekakvim izjavama nije jasno zašto odmah ne otvorimo sve škole ili od svibnja, jer im nije palo na pamet da i među djecom ima kroničnih bolesnika ni da je velik epidemiološki rizik pustiti stotine tisuća djece u prenapučene škole i javni prijevoz.
Procjena je da je među djecom njih od deset do 15 posto s kroničnim bolestima. Sigurno to zna i Stožer u kojem su stručnjaci, ali i ministrica obrazovanja. U Hrvatskoj je više od 700.000 djece do 18 godina pa nije teško izračunati da ih je s kroničnim bolestima od 70 do 100 tisuća. Usto i zdrava djeca imaju članove obitelji u rizičnoj skupini. Zato se oni koje dosad nije zanimalo što je dobro i što je loše u školstvu, a što se prelama preko leđa djece, ne trebaju ni sada brinuti zbog štete od dva mjeseca online nastave.
VIDEO Za učenike nižih razreda nastava se emitira na trećem programu HRT-a
Mirjana Turkalj, specijalistica pedijatrije i subspecijalistica alergologije i kliničke imunologije te pulmologije, kaže da su u rizičnoj skupini za COVID-19 djeca s dijabetesom, astmom, srčanim manama, imunodeficijentna...
- Astmu ima deset posto djece što znači da je u Hrvatskoj 70.000 djece s astmom, od toga njih od sedam do 15 tisuća ima teži oblik. Iako nije svaka astma rizična, jer su rizičnija djeca za COVID-19 ona s težim oblikom astme, ali u odnosu na zdravu djecu sva djeca s astmom rizičnija su u slučaju zaraze. Svaka kronična bolest nosi određeni rizik i, iako kod djece koja nemaju težak oblik astme taj rizik ne bi trebao biti velik, ne može se reći da ga nema. U rizičnoj su skupini i djeca s dijabetesom, imunodeficijentna djeca koja su na terapiji imunoglobulinom, iako njih nema puno, djeca s kroničnim plućnim bolestima kojih je oko tisući, sa srčanim te s autoimunim bolestima koja su pod terapijom - kaže profesorica Turkalj.
Iako je uputa ministrice školama bila da se u online nastavi vodi računa da djeca nisu skladište podataka i da se naglasak stavi na bitno. Djeca se žale na previše zadaća. Profesorica psihologije Gordana Kuterovac Jagodić, ne ulazeći u epidemiološke rizike zbog kojih se djeca ne vraćaju u škole, kaže da bi bez obzira na sve probleme s online nastavom povratak u školu sada bio stres za djecu jer bi im trebalo od tjedan do deset dana da se opet prilagode promjeni.
Gradivo rasteretiti od detalja
- Treba voditi računa da djeca u online nastavi ne budu preopterećena, sada moraju više samostalno učiti, nemaju klasičnih predavanja i zato gradivo treba sažeti, rasteretiti ga od detalja koji nisu bitni za nastavak školovanja. Nije sad bitno da znaju svaku godinu iz povijesti ili svakog kralja, nego da s njima nastavnici utvrde osnove iz svojih predmeta. Djeca provode puno vremena za računalom jer su sve upute pisane, kao i prezentacije, koliko znam dosta nastavnika ne šalje im snimke tumačenja gradiva. Trebaju imati vremena za kretanje, za opuštanje, a ne da se boje hoće li sve stići jer zadaće stalno kapaju.
I nastavnici bi se trebali uskladiti i vidjeti koliko je dnevno opterećenje djece zadaćama i ispitima - kaže Kuterovac Jagodić. Treba voditi računa, dodaje, i o socioekonomskim razlikama među djecom te da je teže djeci na prijelazu školovanja i onima kojima roditelji ne rade od kuće, a traje i pandemija koronavirusa i u Zagrebu se često bilježe novi potresi.
U školu bi trebalo prvo vratiti djecu koja idu u srednju školu, jer su oni ipak zreliji i lakše će naučiti novi način rada usklađen sa nužnim mjerama kako bi se spriječilo širenje covid-19 virusa.