ODREDBE NISU JASNE

Pravobraniteljica: Novi zakon ostavlja dojam da je turizam važniji od zaštite okoliša

Foto: Dino Stanin/PIXSELL
Odmor na Kraljičinoj plaži u Ninu
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Odbor za ljudska prava raspravlja o izvješ?u pu?ke pravobraniteljice za 2021. godinu
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Vodice: Plava plaža ljeti je prepuna kupača, a u zimskom periodu oaza mira i tišine
Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL
Zagreb: Konferencija za medije na temu humanitarne potrebe potresom pogođenog stanovništva Sisačko-moslavačke županije
24.01.2023.
u 17:08
Problem je u tome što s različitih adresa dolaze različiti podaci, smatra Šimonović Einwalter
Pogledaj originalni članak

Pojedine odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji priprema Ministarstvo prometa i mora, nisu dovoljno jasne, zbog čega ostavlja dojam da razvoj turizma ima prednost pred zaštitom prirode i okoliša, priopćila je u utorak pučka pravobraniteljica. "Iako se predloženim Zakonom želi unaprijediti zaštita javnog dobra i okoliša, pojedine odredbe zakona treba dodatno pojasniti budući da ovako formuliran ostavlja dojam da gospodarski interes, u smislu razvoja turizma na pomorskom dobru, ima prednost pred zaštitom pomorskog dobra, odnosno prirode i okoliša”, navodi se u priopćenju pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.

Novi zakon omogućit će jedinicama lokalne samouprave, kao davateljima koncesije, da odrede koje su plaže javno dostupne, a koje se mogu koristiti za gospodarsku djelatnost. ”No, istovremeno je vrlo visok postotak plaže koji može biti gospodarski korišten, što onda utječe i na dio koji mora ostati dostupan svima na korištenje sukladno namjeni”, upozorava pravobraniteljica.

Osim preciznijih odredbi kad je u pitanju davanje koncesije, pučka pravobraniteljica predlaže da se ne dozvoli obavljanje gospodarske djelatnosti na onim plažama na kojima još nije bilo nikakvih intervencija. "Tako bi se očuvale netaknute prirodne ljepote Jadranke obale”, dodala je.

Kako bi se očuvao okoliš i prirodne ljepote, također je potrebno osnažiti inspekcijski nadzor. Problem je u tome što s različitih adresa dolaze različiti podaci, smatra Šimonović Einwalter. "Inspekcija zaštite okoliša je u 2021. evidentirala jedno onečišćenje mora ugljikovodicima bez utvrđenog uzroka, dok su lučke kapetanije u istoj godini postupale po dojavama u 55 slučajeva. Od toga je onečišćenje mora utvrđeno u 10 slučajeva”, navela je.

Korištenje komunalnih vezova u morskim lukama još je jedno od područja koje valja urediti Zakonom o pomorskom dobru, tvrdi pravobraniteljica, odnosno potrebno je propisati međusobna prava i obveze Lučke uprave i korisnika veza. Komunalni vezovi namijenjeni su manjim plovnim objektima koji služe za osobne potrebe pretežito lokalnog stanovništva i zato su ključni za promet, posebno na otocima.

"Imajući u vidu pritužbe koje smo zaprimali, preporučili smo propisati i mogućnosti nasljeđivanja prava i obveza iz ugovora, odnosno korištenja veza u situacijama kada nasljednici udovoljavaju propisanim uvjetima”, stoji u priopćenju pučke pravobraniteljice.

VIDEO: Grad poluprazan, ali pun smeća

grade se tisuće hotela

Kreće mega-investicijski val: Naši susjedi probijaju rekord, Albanija je hit, a Hrvatska skoro na dnu

– Očigledno je da će Hrvatska do 2026. zaostajati u kontekstu organske investicijske aktivnosti. Naime, do 2026. godine u Hrvatskoj se očekuje realizacija do 2000 soba u hotelima, što u odnosu na regionalnih 35.000 novih hotelskih soba čini udio od samo pet posto. No, pritom je važno istaknuti da u tu analizu nisu uključeni projekti koji su trenutačno u fazi natjecanja za sredstva NPOO-a. U dijelu NPOO-a za razvoj turističkih proizvoda, u što se ubrajaju i smještajni kapaciteti, alocirano je nešto više od milijarde kuna, odnosno sada oko 136 milijuna eura.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.