Kamo postaviti nizove solarnih panela, a da ne zauzimaju dragocjeni prostor? U Indoneziji ih planiraju masovno postavljati na – površinu oceana. I nisu jedini koji se okreću tzv. plutajućim solarima. Pokrije li se deset posto svih umjetnih rezervoara vode u svijetu plutajućim solarnim panelima, prema analizi Instituta za istraživanje solarne energije, dobila bi se instalirana snaga od 20 teravata, što je 20 puta više od današnjeg solarnog fotonaponskog kapaciteta u svijetu.
Punjenje električnih brodova
Najveći izazovi su plutajući solari na morima i oceanima, i to zbog valova. Indonezija, zemlja s oko 10.000 otoka, muči se s ravnomjernom opskrbom električne energije, a više od milijun ljudi uopće nema pristup električnoj mreži. Najveći broj njih živi na najudaljenijim otocima do kojih je neisplativo polagati kablove, a vjetroturbine su preskupe, prenio je BBC riječi Luofenga Huanga, profesora strojarstva na Sveučilištu Cranfield. Kao idealno i najracionalnije rješenje pokazalo se dobivanje struje putem solarnih panela. No tzv. solarne farme zauzimaju puno prostora koji bi se mogao bolje iskoristiti za stanovanje, gospodarstvo i poljoprivredu pa znanstvenici razvijaju metode instaliranja solarnih panela na površini oceana.
Plutajući solarni sustavi u drugim dijelovima svijeta postavljaju se, primjerice, na jezerima, no ne i na moru i oceanima zbog valova koji mogu preplaviti i oštetiti panele. Zato se razvija i testira nova tehnologija koja će omogućiti da paneli ostanu neoštećeni u nemirnim vodama. Nizozemsko-norveška tvrtka SolarDuck surađuje s njemačkom energetskom tvrtkom RWE na gradnji plutajuće solarne elektrane na vjetroelektrani u Sjevernom moru. Tvrde da će to biti najveća plutajuća solarna elektrana na moru u svjetskim okvirima, a imat će kapacitet za napajanje nekoliko stotina domova. Solarni paneli postavit će se na platformama podignutim nekoliko metara iznad površine oceana. Elektrana bi trebala početi s radom 2026. godine.
Kompanija Ocean Sun razvila je panele koji leže na bazi koja se savija kad valovi prolaze ispod nje.
– Prigušuje valove i sprečava lomljenje valova – rekao je osnivač i izvršni direktor Borge Bjorneklett i dodao da blizina morske vode hladi stanice i poboljšava njihov učinak. I Ocean Sun i SolarDuck razmišljaju o postavljanju solarnih farmi uz vjetroturbine, koje će olakšati protok električne energije kada nema vjetra, piše BBC. No profesor Huang upozorava da bi podizanje panela iznad morske površine, kako to predlaže SolarDuck, moglo biti preskupo. Tehnologija koju osmišljava Ocean Sun možda nije prikladna za Sjeverno more s valovima od devet metara, no panel je preživio, tvrde u toj kompaniji, tajfune četvrte kategorije tijekom testiranja u rezervoaru. Na lokacijama blizu obale ne bi trebalo biti problema.
Tim znanstvenika sa Sveučilišta Cranfield radi na alternativnoj solarnoj elektrani u Indoneziji, a tvrdi se da će ona biti jeftina. Projekt Solar2Wave obuhvaća i plutajući lukobran uzvodno od solarnih panela koji smanjuje visinu valova za oko 90 posto. Tako "ukroćeni" valovi zatim putuju kroz tampon-zonu, što dodatno smanjuje njihovu snagu prije nego što udare u same solarne ploče. Za plutajuće solarne farme zainteresirane su države poput Singapura, u kojima je u cijena zemljišta vrlo visoka, a većina krovova već je nakrcana solarnim pločama. Ocean je, napominju znanstvenici, jedini način da se osigura pristupačna obnovljiva energija. Uz to bi se solarne farme mogle postaviti i daleko na moru, kao punktovi za punjenje električnih brodova. U Hrvatskoj takvih projekata zasad nema.
– Potencijali korištenja obnovljivih izvora na moru u Hrvatskoj do sada još nisu analizirani. Obnovljivi izvori energije Hrvatske trenutačno izrađuju studiju koja će donijeti više informacija i identificirati zone pogodne za plutajuće solare – kaže Blaženka Leib iz gospodarsko-interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, koje okuplja energetske tvrtke s ukupno 80 posto instaliranog kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, proizvođače električne opreme, servisne i potporne djelatnosti, developere i konzultante. U Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina promoviraju projekti poput agrosolara, solarnih farmi na poljoprivrednom zemljištu. No zakonska regulativa za takav način dobivanja električne energije još nije do kraja riješena.
Stručnjaci radnih skupina OIEH-a tvrde da poljoprivredno bogate regije poput Slavonije, Banovine i Istre imaju više od 2500 MW slobodnih kapaciteta na elektroenergetskoj mreži, pa smatraju da je postavljanje agrosolara logično i nužno kako bi poljoprivrednici mogli ostvarili višestruku dobrobit.
– Neometana proizvodnja hrane pod zaštitom solarnih panela koji stvaraju čistu i sigurnu domaću energiju može omogućiti brz put do samodostatnosti – tvrde. Predlažu čak postavljanje solara na površinu jezera za slatkovodni uzgoj ribe, a uz smanjeno isparavanje prirodnih vodnih rezervoara solari bi štitili ribu od kormorana.
U Europi je još sve u povojima
– Većina slatkovodnih ribnjaka koje je Hrvatska naslijedila iz bivše države nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koja bi razvijanjem agrosolara na tamošnjim ribnjacima, kao i na poljoprivrednom zemljištu, višestruko profitirala – uvjereni su u OIEH-u.
U nekim europskim državama provodila su se istraživanja o plutajućim elektranama, no sve je još u povojima. Zasad su hit solarne farme na suhom. Među najvećim svjetskim sunčevim elektranama je Coahuila u Meksiku, s kapacitetom od 2000 GWh godišnje, a sastoji se od 2,5 milijuna solarnih panela na 2400 hektara. U Europi je najveća elektrana Ceclavin u Extremaduri u Španjolskoj, snage 328 MW, s 850.000 modula na 220 hektara. U donjem Međimurju gradi se sunčana elektrana vrijedna 58 milijuna kuna, na površini od oko 17,6 hektara na području Općine Sveta Marija, pokraj hidroelektrane Dubrava.
VIDEO Drama na Sljemenskoj žičari: Zbog prevelike gužve puštali i bez karte
