'PISMA IZ VJEČNOSTI'

Predstavljena knjiga Željka Andrijanića, prihodi će ići unesrećenima u poplavama u BiH

Foto: Dubrovački vjesnik
Predstavljena knjiga Željka Andrijanića, prihodi će ići unesrećenima u poplavama u BiH
13.10.2024.
u 11:58
U sklopu kulturno-književnog festivala "Grad od riječi" u Dubrovniku je u subotu predstavljena knjiga "Pisma iz vječnosti" bh. novinara Željka Andrijanića, a prihodi od prodaje toga romana - prvijenaca bit će donirani za žrtve poplava koje su pogodile BiH 4. listopada.
Pogledaj originalni članak

Ove subote, od 18:30 sati, poznati bh. novinar Željko Andrijanić predstavio je svoju knjigu "Pisma iz vječnosti" na festivalu "Grad od riječi" u Dubrovniku. Andrijanić je ujedno bio i posljednji sudionik nakon tri dana vrhunskog programa te završni govornik na tribini „Što te žulja“. Predsjednica Matice hrvatske Dubrovnik Ivana Grkeš ispričala je da je knjigu primila poštom i odmah se oduševila. Smatrala je da knjiga svakako zaslužuje biti predstavljena na Festivalu, osobito zato što se dio radnje odvija u Dubrovniku.
Naglasila je kako je roman biografski s duhovnim elementima te da se u njemu može pronaći mnogo zanimljivih promišljanja jednog mladog čovjeka.

Đorđe Obradović, jedan od najpoznatijih dubrovačkih novinara i profesora, također je sudjelovao u predstavljanju. Prisjetio se Andrijanića kao svojeg bivšeg studenta i naglasio da se uvijek nekako isticao među studentima. Priznao je kako dosad nije predstavljao književno djelo, ali ga je ovaj put na to potaknula i kolegica Ivana Grkeš, s kojom dijeli radni kabinet. „Autor se uvijek izdvajao, shvaćao je suštinu i znao je razdvojiti novinarstvo od književnosti. Moram priznati da inače ne plačem, ali počeo sam plakati "tek" na... desetoj stranici i plakao do 265. Kad uzmete ovu knjigu, počnite čitati od 265. stranice – život će vam odmah biti ljepši. Čitao sam knjigu s dozom nostalgije, kao da je Andrijanić pisao i o mom životu,“ rekao je Obradović. Obradović je također istaknuo skrivene poetske elemente u knjizi: „Iako autor nigdje ne ističe poeziju, ona je skrivena u romanu kroz prekrasne pjesme. Vjerujem da će jednog dana objaviti i zbirku poezije. Zreo je za to i jako sam sretan što mi je bio student. Bit će mi još draže kad sve to zaokruži.“

Sam autor, Andrijanić, zahvalio je svima koji su sudjelovali na predstavljanju i pohvalio Ivanu Grkeš za njezin rad na promicanju kulture u Dubrovniku otkad je preuzela Maticu hrvatsku. Obradovića je opisao kao jednog od najboljih profesora u Mostaru, dodavši: „Nakon njegovih predavanja, učenici nisu ni trebali knjige za dobru ocjenu.“ Andrijanić je istaknuo i da je profesor Mladen Leko, koji je u Dubrovniku živio i radio gotovo desetljeće, bio spriječen doći, ali je uputio pozdrave svima.

Autor je emotivno govorio o osobama koje su ga nadahnule za ovu knjigu, posebno o prijateljima i susjedima koji više nisu s nama. Prisjetio se obećanja danog Josipu, koji je umro mlad, te Luciji, koja mu je prije smrti rekla da mora napisati knjigu. „Kad je došlo vrijeme da završim knjigu, urednik Žarko Ivković mi je rekao: 'Čovjek najljepše piše kad boli.' Proživio sam sve svoje boli iznova i napisao ovaj roman“ priznao je Andrijanić. Zahvalio je i Draženu Klariću i Jozi Pavkoviću, koji su mu dali podršku za objavu knjige u nakladi Večernjeg lista, kao i uredniku Žarku Ivkoviću, koji mu je postao jedan od najboljih prijatelja, iako se nikad nisu osobno sreli. „To ću svakako ispraviti,“ obećao je autor i zahvalio svima koji su došli. „Tri dana slušate književnike i predstavljače, a još je sada utakmica, no smogli ste snage nazočiti ovom predstavljanju. Hvala svima“, poručio je.

POVEZANI ČLANCI:

Tribina „Što te žulja

Nakon predstavljanja knjige, Andrijanić je sudjelovao na tribini „Što te žulja“, zajedno s poznatim piscima: Marijom Lučić, Marom Mojašem, Barbarom Klepić, Žarkom Dragojevićem i Danijelom Crljen. Na događaju koji je modelirala predsjednica Matice u Dubrovniku Ivana Grkeš, Andrijanić je imao završno obraćanje: „Žulja me što ne mogu obitelji u Dubrovnik donijeti rakiju bez deklaracije, a ne bih puno riskirao iako dolazim iz kraja koji je inspirirao i Prosjake i sinove“, rekao je na početku i nasmijao prisutne. Zatim je nastavio u ozbiljnom tonu. Nadam se da će ova neprirodna granica nestati kad BiH uđe u EU. Nadamo se da ćemo to i dočekati. Također, u kontekstu čitanja i naobrazbe, apeliram na profesore hrvatskog jezika i književnosti. Nazočite književnim događajima i vodite učenike. Kakvu mladost odgajamo ako ne znaju komunicirati? Stalno su na mobitelima, no nismo samo oni krivi – svi smo to dopustili. Mlade književnike poput vas i ljude poput Ivane trebamo kako bi se stvari promijenile.“

Sav prikupljeni novac od prodaje knjige Željka Andrijanića bit će doniran za unesrećene u poplavama koje su pogodile BiH 4. listopada. "Drago mi je da su na predstavljanju bili ljubitelji kulture koji će svojim donacijama pomoći ljudima iz Jablanice, Konjica, Fojnice, Kreševa i Kiseljaka, a koji su ostali bez krova nad glavom. Nadam se da će ova katastrofa ostati iza nas i da se više nikad neće ponoviti", poručio je Andrijanić u izjavi za Fenu.

GALERIJA Upoznajte Garmina! Krzneni heroj neumorno je pomagao u spašavanju u BiH

Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Nika Markoč i pas Garmin u pregledu terena u naselju Buturović Polje u potrazi za stradalima

ISTINA O PROPASTI MITSKOG MJESTA

FOTO Ovako je izgledalo Haludovo u doba najveće slave: 'Za Jugoslaviju je to bilo čudo. Frapirano smo gledali 150 Amerikanaca'

Najluksuzniji turistički objekt Hrvatske i bivše države, jugoslavenski Las Vegas, kako su ga prozvali, godinama propada, a njegov bivši direktor prisjeća se dana slave i propasti te otkriva dosad nepoznate detalje o Haludovu. Nakon što je u posao ušao Amerikanac Bob Guccione, izdavač slavnog časopisa Penthouse na krčki aerodrom prvi put sletjeli zrakoplovi s američkim turistima i slavnim “zečicama” koje su oskudno odjevene posluživale elitu za rulet-stolovima. Domaći ljudi s balkona smjeli su samo gledati bogate strance kako kockaju, što je Jugoslaviji bilo za većinu građana zabranjeno.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.