Strah od inflacije zacijelo je veći od straha od recesije. Umjesto očekivanih 0,25 Europska središnja banka povećala je ključnu eursku kamatu za 0,5 posto kako bi ugasila pregrijanu inflaciju koja je u eurozoni 8,6 posto, a u Hrvatskoj – 12,1 posto. I dalje je to za jedan postotni poen niža kamata nego u Americi te se očekuje njezino daljnje povećanje već u rujnu. Taj je potez očekivan i trenutačno neće imati značajan učinak po hrvatske građane i gospodarstvo, poručili su guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Marko Primorac. Vujčić kaže da domaće banke neće dizati kamatne stope jer im se smanjuju troškovi poslovanja. Tako će HNB do kraja godine bankama osloboditi 34,2 milijarde kuna i pet milijardi eura.
– No, ako se ciklus podizanja kamatnih stopa u eurozoni nastavi i u rujnu te listopadu, u jednom je trenutku moguće da će doći do prelijevanja na varijabilni dio kamata i to kroz porast Euribora – rekao je guverner.
Prema simulacijama HNB-a pri porastu referentne kamatne stope za jedan postotni bod, trošak stambenoga kredita godišnje bi u prosjeku porastao oko 1800 kuna, a gotovinskog oko 400 kuna.
Da ne ulazimo u eurozonu, kamatne stope već bi sada bile znatno više, rekao je Vujčić. Novi ministar financija Marko Primorac poručio je građanima i poduzećima da fiksiraju zaduženja s varijabilnim kamatnim stopama, ako je moguće.
A baš je pametan ovaj, strah me je koliko je pametan. On bi sve nešto preko reda.