Prosječna plaća u Hrvatskoj 7690 kuna

Svaki drugi zaposleni prima do 6490 kuna, a iako su plaće rasle, realna vrijednost im je pala

Tijekom radova na cesti u Kurilovcu radnici su pronašli dva projektila
Foto: Slaven Branislav Babic/PIXSELL
1/3
20.07.2022.
u 23:34

Zaposlenost je u lipnju bila rekordno visoka, s 1,64 milijuna osiguranika – što je oko 45 tisuća zaposlenih više nego lani.

U godinu dana prosječna neto plaća u državi porasla je za 586 kuna te je u lipnju bila 7690 kuna, odnosno 1020 eura po konverzijskom tečaju.

Ipak, dvije trećine zaposlenih ima ispodprosječna primanja. Svaki drugi zaposleni zarađuje do 6490 kuna, odnosno 861 euro, s tim što svaki četvrti zaposleni, ili 346 tisuća radnika u pravnim osobama (bez obrta i slobodnih profesija), ima plaću manju od pet tisuća kuna, točnije do 4959 kuna (658 eura). Nominalno su prosječne neto plaće u godinu dana porasle 8,2 posto, a kako je inflacija viša od rasta plaća, njihova realna vrijednost pala je 2,3 posto!

Sve do svibnja plaće u privatnom sektoru rasle su brže nego u javnom, prije svega zbog velike potražnje za radnicima u sektoru usluga, ali i drugdje. Kako je i država povećala osnovicu plaća za 4 posto, to se osjetilo i unutar podatka o državnom prosjeku te je nominalni rast prosječnih plaća u odnosu na prethodni mjesec bio 1,9 posto. Nedavno su potpisana i dva granska kolektivna ugovora, prema kojima će u građevinarstvu plaće od ovog ljeta rasti od 5 do 21 posto, a u turizmu su plaće već povećane 5 do 12 posto te će primjena kolektivnog ugovora u turizmu biti proširena na sve poslodavce u toj branši. Proširenje se očekuje i na građevinski sektor.

U građevini je prosječna plaća isplaćena u lipnju bila 6122 kune i u godinu dana porasla je za 440 kuna. U hotelima je rast bio izraženiji – 878 kuna te je prosjek bio 7251 kunu. Kafići i restorani imaju bitno nižu prosječnu plaću – 5260 kuna te je i ona rasla 641 kunu u odnosu na lipanj 2021. godine.

Zaposlenost je u lipnju bila rekordno visoka, s 1,64 milijuna osiguranika – što je oko 45 tisuća zaposlenih više nego lani. Nezaposlenost je, međutim, prestala padati te je u srijedu na burzi bilo oko 109 tisuća nezaposlenih osoba, dijelom zbog smanjene potražnje za sezonskim radnicima u odnosu na proljeće, a dijelom i zbog dolaska na burzu rada mladih koji su završili srednje škole.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti zračnog prijevoza – 12.202 kune uz rast od 1933 kune u odnosu na isti mjesec lani, dok je najniža neto plaća u zaštitnim i istražnim djelatnostima – 4905 kuna, što je u odnosu na prošlu godinu 427 kuna više.

Kad je posrijedi javni sektor, u javnoj su upravi plaće više za 536 kuna te su gotovo 9 tisuća kuna, u zdravstvu je povećanje bilo 855 kuna i prosječna plaća iznosila je 10.743 kune, a u obrazovanju je rast bio skromniji – 365 kuna te je prosječna plaća 8221 kunu. Više od tisuću kuna u godinu dana porasla je plaća i u računalnom programiranju te je došla na 11.660 kuna, dok je prerađivačka industrija ispod prosjeka s plaćom od 6993 kune i povećanjem za 518 kuna u odnosu na godinu dana prije.

VIDEO: Grijanje je sve skuplje: Niijemci će ugasiti radijatore i ići pod deku

Komentara 14

DU
Deleted user
06:12 21.07.2022.

plenki kaže da nam je super. Ko laže???

AD
admzaq
00:28 21.07.2022.

Čuj to prosječna plaća 7700 kuna. Ja ne znam nikoga sa tolikom plaćom, osim sebe, ali ja radim online za poslodavca iz Amerike, ali uskoro palim tamo, jer mi se gadi sve ovo tu. Uostalom, kažu da su slabe plaćee i u državnim službama, te u policiji i da ne nabrajam. Gledam i ugostiteljstvo, i kuhari i konobarima se nudi manje. Zanemarimo sada turističku sezonu, jer sezona nije pokazatelj prosječne plaće. O trgovini da i ne pričamo. Pa odakle je onda prosječna plaća 7700 kuna. Netko tu debelo laže.

Avatar Đoni_bravo
Đoni_bravo
06:30 21.07.2022.

svaki dan se prica o prosjecnoj placi koja je dostizna samo za adezove lesinare a premalo se prica o minimalnoj placi koja je realnost i glavni razlog odlaska radno sposobnog stanovnistva

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije