U godinu dana prosječna neto plaća u državi porasla je za 586 kuna te je u lipnju bila 7690 kuna, odnosno 1020 eura po konverzijskom tečaju.
Ipak, dvije trećine zaposlenih ima ispodprosječna primanja. Svaki drugi zaposleni zarađuje do 6490 kuna, odnosno 861 euro, s tim što svaki četvrti zaposleni, ili 346 tisuća radnika u pravnim osobama (bez obrta i slobodnih profesija), ima plaću manju od pet tisuća kuna, točnije do 4959 kuna (658 eura). Nominalno su prosječne neto plaće u godinu dana porasle 8,2 posto, a kako je inflacija viša od rasta plaća, njihova realna vrijednost pala je 2,3 posto!
Sve do svibnja plaće u privatnom sektoru rasle su brže nego u javnom, prije svega zbog velike potražnje za radnicima u sektoru usluga, ali i drugdje. Kako je i država povećala osnovicu plaća za 4 posto, to se osjetilo i unutar podatka o državnom prosjeku te je nominalni rast prosječnih plaća u odnosu na prethodni mjesec bio 1,9 posto. Nedavno su potpisana i dva granska kolektivna ugovora, prema kojima će u građevinarstvu plaće od ovog ljeta rasti od 5 do 21 posto, a u turizmu su plaće već povećane 5 do 12 posto te će primjena kolektivnog ugovora u turizmu biti proširena na sve poslodavce u toj branši. Proširenje se očekuje i na građevinski sektor.
U građevini je prosječna plaća isplaćena u lipnju bila 6122 kune i u godinu dana porasla je za 440 kuna. U hotelima je rast bio izraženiji – 878 kuna te je prosjek bio 7251 kunu. Kafići i restorani imaju bitno nižu prosječnu plaću – 5260 kuna te je i ona rasla 641 kunu u odnosu na lipanj 2021. godine.
Zaposlenost je u lipnju bila rekordno visoka, s 1,64 milijuna osiguranika – što je oko 45 tisuća zaposlenih više nego lani. Nezaposlenost je, međutim, prestala padati te je u srijedu na burzi bilo oko 109 tisuća nezaposlenih osoba, dijelom zbog smanjene potražnje za sezonskim radnicima u odnosu na proljeće, a dijelom i zbog dolaska na burzu rada mladih koji su završili srednje škole.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti zračnog prijevoza – 12.202 kune uz rast od 1933 kune u odnosu na isti mjesec lani, dok je najniža neto plaća u zaštitnim i istražnim djelatnostima – 4905 kuna, što je u odnosu na prošlu godinu 427 kuna više.
Kad je posrijedi javni sektor, u javnoj su upravi plaće više za 536 kuna te su gotovo 9 tisuća kuna, u zdravstvu je povećanje bilo 855 kuna i prosječna plaća iznosila je 10.743 kune, a u obrazovanju je rast bio skromniji – 365 kuna te je prosječna plaća 8221 kunu. Više od tisuću kuna u godinu dana porasla je plaća i u računalnom programiranju te je došla na 11.660 kuna, dok je prerađivačka industrija ispod prosjeka s plaćom od 6993 kune i povećanjem za 518 kuna u odnosu na godinu dana prije.
VIDEO: Grijanje je sve skuplje: Niijemci će ugasiti radijatore i ići pod deku
plenki kaže da nam je super. Ko laže???