Privatnu praksu mogu obavljati i medicinske sestre, tehničari, primalje...

Primarna zdravstvena zaštita se privatizira, a bolnički liječnici bit će nagrađeni ovisno o učinku na poslu – ključne su promjene prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti čiji je nacrt pušten u proceduru javnog savjetovanja.

Ponovljeno je to savjetovanje jer je prva verzija povučena radi, kako je tada objašnjeno, dorade, a ova konačna varijanta zakona u suštini donosi izmjene jednake prijašnjoj verziji. Navedene promjene u početku teksta najveća su vijest za primarnu odnosno bolničku zdravstvenu zaštitu, a kako neslužbeno doznajemo, plan je Ministarstva zdravstva da taj zakon bude izglasan do kraja lipnja.

Što će biti vikendom

Zakon će u praksi utjecati na cijelu javnost, ne samo na zdravstvene djelatnike, no oni koji su bili uključeni u njegovu izradu ostali su na svojim početnim pozicijama. S jedne strane obiteljski liječnici koncesionari pozdravljaju zakonske izmjene, s druge je pak strane i dalje otvorena bojazan što će se primjenom zakona dogoditi s domovima zdravlja. Ovakvim zakonom koji uvodi ordinacije svi će liječnici primarne (obiteljski, ginekolozi, pedijatri, zubari...) moći otvoriti svoju privatnu ordinaciju pa i odseliti se u neki drugi prostor ako se ne dogovore o uvjetima ostanka u prostoru pod kapom doma zdravlja. Ukida se, dakle, koncesija i obveza o 30 posto liječnika primarne zaštite, koliko ih je moralo ostati zaposleno pod sustavom doma zdravlja. Nadalje, osim s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje moći će se sklapati ugovori i s drugim osiguravateljima, zavodima, ukratko dodatno raditi te u konačnici prenositi na nasljednike svoje ordinacije.

– Sve što je bilo u nacrtu zakona tako je i sada; mogućnost zapošljavanja liječnika, prijenos ordinacije, grupne prakse, i to je korak naprijed. Prostori u domovima zdravlja primarno se moraju dati u najam liječnicima koji ondje već rade i oni će imati pravo odrediti tržišnu cijenu. Ako se ne dogovore, domovi zdravlja mogu dati prostor drugim liječnicima, a ako ni to ne bude, onda tek uz dozvolu Ministarstva zdravstva mogu iznajmiti prostor trećim osobama – komentira dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine. Teoretski to znači da će dom zdravlja moći napustiti svi liječnici, preseliti svoje ordinacije u neke povoljnije prostore, a na njihovu mjestu otvoriti se i nešto što nema veze sa zdravljem. O.K., uz dozvolu Ministarstva, tako da je malo vjerojatno da će po domovima zdravlja početi nicati fast food filijale. No, zakonski će i to postati moguće. Nadalje, zakonski se definira obveza dežurstva vikendom – subotom od 15 do 20 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 20 sati. Ali tko će dežurati nije definirano, nego ostavljeno na dušu budućem pravilniku. Tako da jedno od ključnih pitanja o dostupnosti liječnika građanima vikendom ostaje neriješeno.

‘Domove zdravlja ostaviti’

– Potreba za dežurstvima morat će se dogovoriti s lokalnom upravom. U zakon je stavljeno da moramo dežurati, ali je pitanje tko će i koliko to platiti – napominje dr. Krolo, dodajući da u Koordinaciji još detaljno iščitavaju tekst zakona. Isto čine i u Udruzi poslodavaca u zdravstvu, koja je također bila uključena u radnu skupinu za izradu nacrta i koja je upozoravala da model ordinacija nije dobro rješenje.

– Smatramo da nosioci primarne zdravstvene zaštite trebaju biti domovi zdravlja, i prije smo ukazivali na cijeli niz nedostataka takvog modela. U odnosu na prijašnju verziju nema bitnih promjena osim što je dobro da je otvoren proces nagrađivanja u zdravstvu – rekao je dr. Dražen Jurković, direktor UPUZ-a. Nagrađivanje bolničkih liječnika dodacima na plaću prema učinku navodno je članak zakona zbog kojeg je ta dorada zapela na više mjeseci prvenstveno zbog dodatnog troška. Kako će se vrednovati i kako točno nagrađivati liječnike propisat će Vlada posebnom uredbom.

Mobilni timovi za palijativnu skrb