U Karlovcu

Pročistač već 12 godina u Kupu vraća čistu vodu

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Karlovac: Pročistač otpadnih voda obilježava 12 godina rada
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Karlovac: Pročistač otpadnih voda obilježava 12 godina rada
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Karlovac: Pročistač otpadnih voda obilježava 12 godina rada
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Karlovac: Pro?ista? otpadnih voda obilježava 12 godina rada
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Karlovac: Pročistač otpadnih voda obilježava 12 godina rada
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Karlovac: Pro?ista? otpadnih voda obilježava 12 godina rada
19.06.2023.
u 19:30
Na rešetkama u karlovačkoj kanalizaciji nalaze svašta, bačeno i – cijelo janje
Pogledaj originalni članak

I dok neki gradovi pročišćivač otpadnih voda tek grade, Karlovac i Duga Resa imaju ga već 12 godina. Karlovački je pročišćivač prvi komunalni projekt te vrste financiran sredstvima EU, točnije kroz pretpristupni fond ISPA. Ugovor je potpisan 2004., a pročišćivač je u funkciji od 2011. godine.

– Pokazali smo da imamo kvalitetne ljude u Karlovcu, a istaknuo bih i one koji su zaslužni za to s pozicije gradonačelnika: Božidara Johu, Miru Škrgatića i Damira Jelića. Pročišćivač sada dograđujemo aktualnim projektom aglomeracije, gradnje i rekonstrukcije vodovodne i čak 65 kilometara nove kanalizacijske mreže, koje s pročišćivačem jamče čiste rijeke i gospodarski razvoj. Sagrađeno je i postrojenje za solarno sušenje mulja i imamo jako dobre rezultate. Mulj se isušuje sunčevom energijom te toplinskom iz bioplinskog postrojenja. Tako ćemo dobiti četiri puta manji volumen mulja – kazala je Katarina Malenica, direktorica karlovačkog Vodovoda i kanalizacije.

Dario Štefanac, voditelj Odjela za pročišćavanje otpadnih voda u ViK-u, dodao je da je pročišćivač otpadnih voda Karlovca i Duge Rese prvi uređaj trećeg stupnja s anaerobnom digestijom u Hrvatskoj.

POVEZANI ČLANCI:

– Razvijamo priču s muljem, a imamo i računalno upravljanje biološkim procesima pa sada računalo pročišćava otpadnu vodu, što je lakše i efikasnije, a štedi se i na potrošnji električne energije. Prvi solarno sušimo mulj podnim grijanjem upravo zato što imamo bioplinsko postrojenje i višak toplinske energije u bilo koje doba možemo preusmjeriti na sušenje mulja. Spremna je i dokumentacija za proizvodnju električne energije iz energije Sunca, što je ulaganje od 256 tisuća eura koje će donijeti 20 posto uštede u godišnjoj potrošnji – dodao je D. Štefanac. Kazao je i da je u 12 godina ukupno izvučeno 22.000 tona mulja, pročišćeno je više od 77 milijuna m3 otpadne vode, na mehaničkom predtretmanu uređaja izvučeno je više od 1500 tona krupnog i sitnog otpada te pijeska, što bi sve, da nije uređaja, završilo u rijeci Kupi. Dodatno, izvan uređaja, iz sustava odvodnje u tom razdoblju izvučeno je više od 25.000 tona otpada.

– Stalno radimo na edukaciji građana o tome da se otpad ne baca u kanalizaciju. Nema tko nije bio na uređaju a da nismo ukazivali na taj problem, ali i danas na zaštitnim rešetkama pronalazimo svašta: od vlažnih maramica do šute, a najdrastičniji je primjer bilo cijelo janje. Unatoč edukaciji, dio korisnika i dalje nije ništa naučio – rekao je Štefanac.

Naveo je da će dovršetkom aktualnog projekta aglomeracije biti 10.700 novih korisnika, ali da to pročišćivač može obraditi jer sada djeluje s 50 posto kapaciteta.

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

Rezolucija Zemlja pasica nova

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
22:28 19.06.2023.

Vrlo pozitivno.Samo me zanima što se radi sa muljem? Što grad radi sa otpadnim muljem nije napisano.Kada bi mogao poslužiti kao gnojivo u poljoprivredi to bi bila prava ušteda .Ali za otklanjanje teških metala iz mulja treba dodatna tehnologija.