Da živimo u desetljeću u kojemu nikada nismo imali više europskih sredstava na raspolaganju, a riječ je o 25 milijardi eura, i da je u svoja dva mandata hrvatski BDP povećan za 30 milijardi eura poručio je premijer Andrej Plenković u intervjuu sa zamjenikom Večernjakova glavnog urednika Mislavom Šimatovićem u sklopu Večernjakove konferencije "Hrvatska kakvu trebamo".
Doći do 78 posto prosjeka EU
– To je veliki investicijski zamah i zamah za politiku lovljenja koraka s ostalim članicama Europske unije. Mi smo u naša dva mandata povećali hrvatski BDP za 30 milijardi eura. Bio je 47 milijardi eura 2016., a sada je 76 milijardi. Ovakvim gospodarskim rastom kakav imamo ove godine gotovo je sigurno da ćemo u prvoj godini mandata doći do 78 posto prosjeka Europske unije. To je meni kao premijeru najvažnije – poručio je Plenković. Kako je istaknuo, ukupna reforma zajedničke poljoprivredne politike, koja se radi u ciklusima, predstavlja šansu za Hrvatsku.
– Optika novih i starih zemalja u EU potpuno je različita. Mi smo došli 2013. kad su u Europi već vladali giganti, a pokušavamo osnažiti našu poljoprivredu koristeći zajednička sredstva – poručio je Plenković u Koprivnici usporedivši situaciju s BDP-om u našim glavnim izvoznim tržištima. – U Njemačkoj je dobro ako bude jedan posto rasta. Austrija će biti na 0,3, a Italija na 0,7. Ta situacija kod njih znatno utječe i na našu proizvodnju i izvoz. Mi, naravno, želimo poticati naše izvoznike, ali oni nerijetko ovise o vanjskim faktorima, a ova energetska kriza kroz koju svijet prolazi, mahom zbog ruske agresije na Ukrajinu, imala je velike posljedice na svjetsko gospodarstvo – kazao je premijer Plenković.
VIDEO Konferencija Hrvatska kakvu trebamo
Iako je Hrvatska prošle godine bila u vanjskom trgovinskom deficitu od dvije milijarde eura, nema mnogo resursa koje proizvodi da bi bila samodostatna. – Uglavnom dovoljno proizvodimo žitarica, peradi, ribe, šećera, vina. U svemu ostalom, voću, povrću, svinjetini, govedini, mlijeku, mi smo na između 45 i 75 posto proizvodnje. Točno vidimo koji su segmenti poljoprivrede u kojima moramo povećati proizvodnju. Ali nismo sami, mi smo dio Europske unije i moramo prihvatiti slobodu kretanja robe. Ne možemo misliti da ćemo imati sto posto svega i da ćemo prisiliti naše građane da kupuju isključivo hrvatsko. Kupit će budu li zadovoljni kvalitetom – poručio je premijer.
Osvrnuo se potom na visoke cijene proizvoda. – Zanimljivi su podaci da je cijena poljoprivrednih proizvoda čak manja nego što je bila 2023. i 2022., dok je ona za potrošače veća. U toj jednadžbi nalazimo problem, u konačnici to je jedan od segmenata inflacije. Moramo vidjeti što se događa da nešto proizvođača košta jedan, a potrošača dva. Jesu li ti svi dodatni troškovi prometa, distribucije i marži toliki ili je to više nego što treba? Ako imamo neki oblik kartelnog ponašanja, onda je tu Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Mi smo kao Vlada u ovoj krizi djelovali na svakom području na kojem smo mogli, ograničili smo neke proizvode, subvencionirali cijene energenata, smanjivali PDV na praktički sve što smo mogli... – kazao je Plenković te istaknuo kako su učinili sve što je bilo moguće, te da je između ostalog važna i opća klima odgovornosti u društvu. U svom se govoru pritom osvrnuo i na izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu komentirajući razlog debakla konzervativaca na izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu.
– Razlog njihova poraza nisu migranti, sigurnost, izlazak iz EU, nego su glavne teme na koje njihove vlade nisu odgovorile plaće, mirovine i priuštivo stanovanje. Te tri teme prouzročile su nezadovoljstvo – kazao je, dodajući da su upravo to glavne zadaće njegove Vlade u ovom mandatu. – Moramo se baviti time sa svih mogućih aspekata. To nam je glavna zadaća– kazao je. Kada je riječ o porezu na nekretnine, premijer je izrazio zadovoljstvo regulacijom najma stanova, osobito u turističkim mjestima kao što su Split i Dubrovnik.
FOTO Hrvatska kakvu trebamo
– Što se tiče upravljanja zgradama, mislim da smo tu napravili jako dobar potez. Naišao je na itekako pozitivne reakcije svih koji shvaćaju da nije normalno da nam u Splitu ili Dubrovniku od Uskrsa stanovi koji su do tada iznajmljivani studentima postaju stanovi za kratkoročni najam. To nije normalno i to nije pravi turizam. Mislim da kao Vlada moramo dati nekakvu inicijativu koja bi to bolje uredila – kazao je. Tako Porezna reforma, prema premijeru, ima za cilj rasteretiti građane i gospodarstvo, prebacujući naglasak s oporezivanja rada na oporezivanje imovine.– Mi već imamo porez na nekretnine, samo ga nitko ne doživljava jer se zove porez na kuće za odmor. To postoji desetljećima. Tko god ima malu vikendicu tu kraj Zagreba, plaća nešto sve ovo vrijeme. Druga je stvar što se u samoj provedbi nije do kraja razumjelo da to podrazumijeva i neku nekretninu u istom gradu u kojem živite, a u kojoj ne živite – rekao je.
Veliki europski investicijski plan
Kritizirao je previsoke cijene stanova u Hrvatskoj, uspoređujući ih s međunarodnim tržištima i naglasivši potrebu za politikama koje će omogućiti mladima priuštiv najam. – Imamo veliki problem, ali i izrazito velike cijene kvadrata stana. Nije baš svaka naša lokacija Manhattan. Živio sam u Parizu pet godina, znam kolika je tamo cijena, ali tamo znate gdje ste. Ne može baš u svakom dijelu Hrvatske biti cijena kao tamo. To nije normalno, nema nikakvog razloga za to. Druga stvar, imamo mlade ljude koji žele priuštiv najam, a u nekim sredinama mladima je to nemoguće postići. Kako ćemo im to omogućiti? Jedino mjerama koje će biti kombinacija mjera porezne i stambene politike. Zato krećemo u to, ali vrlo obazrivo. Ljudi ne vole nešto što je novi porez, ali nije, to postoji već sada. To je u konačnici i demografska mjera. Tko će imati veliku obitelj ako si može priuštiti 40 kvadrata. Gdje će živjeti – nastavio je.
Na pitanje da je bivši šef Europske središnje banke Mario Draghi sastavio dugoočekivano izvješće o europskoj konkurentnosti i da smatra da Europi treba radikalna reforma i dodatnih oko 800 milijardi eura ulaganja godišnje, premijer je poručio da Draghi smatra da Unija kao cjelina ne bi smjela imati optiku koja je svake četiri godine nestabilna, nego imati strateški pogled.
– Želim da se napravi veliki investicijski plan kako bismo uspjeli konkurirati američkim i sličnim kompanijama koje uživaju malo ozbiljnu potporu države. To je ključ. Mi smo dio toga bloka i za nas je važno da vidimo i takvu optiku. Ušli smo zadnji u EU i jako se brzo moramo adaptirati na trenutak Europske unije. Naša se optika mora boriti za ono što nama nedostaje, ali pritom shvatiti kakvu globalnu utakmicu naš tim igra – kazao je premijer. Osvrnuo se i na političku stabilnost njegove Vlade. "Tu sam jako miran. Bilo bi dobro da to prate i hrvatska javnost i medijsko ozračje. Mi se borimo s ozračjem, ono ne prati nužno one ciljeve za koje mi dokazujemo rezultatom da su dobri. Ako se borimo za Hrvatsku kakvu trebamo, idemo se zajedno boriti. Da ne kažem više – zaključio je.
Geopolitika i hrana
Večernji list kao organizator i Podravka kao suorganizator konferencije "Hrvatska kakvu trebamo" otvorili su dijalog o važnosti prehrambene industrije u Hrvatskoj, ali i svijetu. U Hrvatskoj je prehrambeno-prerađivački sektor vodeća industrijska branša, a unatoč tome što poljoprivreda i prehrambeno-prerađivačka industrija zajedno čine šest posto ukupnog domaćeg BDP-a, Hrvatska je desetljećima i neto uvoznica hrane. Konferencijom na temu "Hrana kao geopolitičko i strateško pitanje" održanoj u Koprivnici, pokušalo se odgovoriti na pitanje može li Hrvatska iskoristiti svoj povoljan geografski položaj i klimatsko okruženje kako bi smanjila ovisnost o uvozu, povećala produktivnost i postala konkurentnija. O tome se raspravljalo na panelu, te u intervjuu s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem. U današnjem globalnom okruženju hrana, kao i ugljikovodici, postaju sve važniji faktor u geopolitičkim previranjima, a i izloženost klimatskim promjenama u kombinaciji s epidemiološkim poremećajima i ratovima snažno utječe na produktivnost u proizvodnji i preradi hrane, na njezinu dostupnost, a u konačnici i na cijenu koju plaćaju kupci. Samodostatnost, to je riječ koja sve više dobiva na težini kad se govori o energiji i – hrani.
VIDEO Hrvatska kakvu trebamo
Taj veliki rast BDPa u zadnjih 8 godina je lažan, jer je tolika i inflacija. Jednostavno 1 euro danas i tada nije ista stvar. Cijene nekretnina prvenstveno rastu jer ljudi nemaju drugi način sačuvati ušteđevinu i priča da država tu želi nešto pomoći je isto isprazna, nema nikakve racionalizacije u bilo kojem području, samo se gleda gdje ima nešto što bi se moglo porezom iscijediti.