U sklopu konferencije Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo – Hrana kao geopolitičko i strateško pitanje", koja se u utorak održava u Koprivnici, Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista, razgovarao je s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Intervju je počeo poslije 11 sati, a njega ste mogli, kao i cijeli program konferencije, uživo pratiti na kanalima Večernjeg lista.
Premijer je intervju započeo naglašavanjem pozitivnih efekata članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Izjavio je da Hrvatska nikad nije imala više sredstava na raspolaganju, ističući 25 milijardi eura iz EU fondova, što omogućuje snažan investicijski zamah i hvatanje koraka s drugim članicama Unije. "Čudi me teza u hrvatskoj javnosti da nam je Europska unija donijela nešto loše, snažno sam protiv takvih teza. Živimo u desetljeću u kojemu nikada nismo imali više sredstava na raspolaganju, 25 milijardi eura. Tko bi nam ih dao da nismo u EU?" počeo je Plenković.
Plenković je naglasio kako je BDP Hrvatske od 2016. porastao s 47 na 76 milijardi eura, a do kraja mandata očekuje da će Hrvatska dostići 78 posto prosjeka Europske unije. "Mi smo u naša dva mandata povećali hrvatski BDP za 30 milijardi eura. To je meni kao premijeru najvažnije."
U nastavku je govorio o povećanju broja stranih radnika, kojih je danas u Hrvatskoj 140.000, što je rezultat velike potražnje u sektorima kao što su turizam, graditeljstvo i usluge. "Naše tržište traži radnu snagu da bismo zadovoljili naše potrebe. Ta situacija je itekako povoljna", naglasio je. Istaknuo je potom važnost reforme zajedničke poljoprivredne politike i korištenja zajedničkih sredstava za jačanje domaće poljoprivrede. "Optika novih i starih zemalja u EU potpuno je različita. Došli smo 2013. kad su neki postali već giganti, a mi pokušavamo osnažiti našu poljoprivredu koristeći zajednička sredstva", kazao je Plenković u Koprivnici.
Na novinarski upit o padu industrijske proizvodnje i izvoza, Plenković je odgovorio da su turizam, rast plaća i ulaganja u infrastrukturu ključni faktori gospodarskog rasta. Posebno je istaknuo tri milijarde eura koje su potrošene na obnovu nakon potresa. "Imamo enormna ulaganja u proces obnove. To više i nije vijest, to više nikoga ne zanima. Tri milijarde eura potrošili smo do sada na obnovu, to je enorman novac. Jednom kada je krenulo i više nema većih problema, imam dojam da to više nikoga ne zanima i da to zaboravljamo. To su sve elementi koji pridonose našem gospodarskom rastu", govori Plenković.
Govorio je potom o usporenom gospodarskom rastu na glavnim izvoznim tržištima. "Ako Njemačka bude na jedan posto rasta, dobro je. Austrija će biti na 0,3, a Italija na 0,7. Ta situacija kod njih znatno utječe i na našu proizvodnju i izvoz. Mi, naravno, želimo poticati naše izvoznike, ali oni nerijetko ovise o vanjskim faktorima, a ova energetska kriza kroz koju svijet prolazi, mahom zbog ruske agresije na Ukrajinu, imala je velike posljedice na svjetsko gospodarstvo", pojasnio je premijer, naglašavajući potom koje je sve mjere njegova Vlada u tome razdoblju uvela.
Plenković se dotaknuo i aktualnih mjera protiv energetske krize, napominjući da će se postupno smanjivati, dokle god to bude moguće bez većeg šoka za građane. "Popuštat ćemo mjere koliko budemo mogli, koliko se ljudi budu prilagođavali. Rast plaća, standarda, Schengen... Mi smo danas puno snažniji nego što smo bili prije osam godina, a kako budemo snažniji, tako ćemo se prilagođavati činjenici da je ono što je nekad na tržištu bila cijena 60 eura, danas je 115. I to moramo ukalkulirati. Zato su i ove prošlotjedne mjere mudre – osmišljene su horizontalno kako bi se izbjegli veliki šokovi, a istodobno pružile pomoć onima kojima je najpotrebnija. Mi smo ponovno pristupili umirovljenicima, studentima, pružateljima socijalnih usluga, nezaposlenim braniteljima. Točno smo ciljali one za koje očekujemo da će imati problem s minimalnim povećanjem energije od 10 posto", pojasnio je premijer.
VEZANI ČLANCI:
Na pitanje o budućnosti nakon što se potroše sredstva EU, Plenković je odgovorio da sredstva neće nestati te da će Hrvatska i dalje biti aktivna članica Unije. "Što je bio EU Next Generation? Bio je to veliki odgovor EU na veliki politički problem koji je predstavljala pandemija COVID-19. Morali smo dati veliku financijsku injekciju cijeloj europskoj ekonomiji, što je, prema mojemu mišljenju, bilo uspješno. Jedino je Grčka izborila više sredstava od nas, a mi smo izrazito učinkoviti. Ima nekih zemalja za koje ne znam kako će potrošiti sredstva. Mi smo za sada u 100-postotnom ritmu. Što god smo obećali, to ispunjavamo. Sad se osjeća da je Hrvatska nakon 11 godina članstva uspjela "staviti dovoljno ulja u motore" da naš mehanizam funkcionira bolje. Želim da sve bude sukladno pravilima i zakonima i da se svaka i najmanja zlouporaba kazni", dodao je.
Premijer se osvrnuo i na vanjskotrgovinski deficit. "Čega mi proizvodimo dovoljno da budemo samodostatni? Uglavnom su to žitarice, perad, riba, šećer, vino. Sve ostalo, voće, povrće, svinjetina, govedina, mlijeko, sve to proizvodimo između 45 i 75 posto. Točno vidimo koji su segmenti poljoprivrede u kojima moramo povećati proizvodnju. Ali mi nismo sami, mi smo dio Europske unije i moramo prihvatiti slobodu kretanja robe. Ne možemo misliti da ćemo imati sto posto svega i da ćemo prisiliti naše građane da kupuju isključivo hrvatsko. Kupit će ako budu zadovoljni kvalitetom", poručio je premijer.
Osvrnuo se potom na visoke cijene proizvoda. "Zanimljivi su podaci da je cijena poljoprivrednih proizvoda čak manja nego što je bila 2023. i 2022., a cijena za potrošače je veća. U toj jednadžbi nalazimo problem. U konačnici, to je jedan od segmenata inflacije. Moramo istražiti zašto se događa da nešto proizvođača košta jedan iznos, dok potrošač plaća dvostruko više. Jesu li ti svi dodatni troškova prometa, distribucije, marži toliki ili je to više nego što treba. Ako imamo neki oblik kartelnog ponašanja, onda je tu Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Mi smo, kao Vlada, u ovoj krizi djelovali na svakom području na kojem smo mogli, ograničili smo neke proizvode, subvencionirali cijene energenata, smanjivali PDV na praktički sve što smo mogli...", nabraja premijer. "Učinili smo što je bilo moguće. Alternativa poskupljenju jest da ovih 30 proizvoda povećamo na 3000, ali što ćemo onda? Tu je bitna ta opća klima odgovornosti u društvu."
Detektirao je i razlog debakla konzervativaca na izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu. "Nisu migranti, sigurnost ili izlazak iz EU bile glavne teme, već su to plaće, mirovine i pristupačno stanovanje – to su pitanja na koja njihove vlade nisu odgovorile i koja su izazvala nezadovoljstvo," rekao je, dodajući da je to zadaća njegove Vlade u ovom mandatu. "Moramo se baviti tim pitanjima sa svih mogućih aspekata. To nam je glavna zadaća. To je ono što moramo postići."
Kada je riječ o porezu na nekretnine, premijer je izrazio zadovoljstvo regulacijom najma stanova, osobito u turističkim mjestima kao što su Split i Dubrovnik. "Što se tiče upravljanja zgradama, mislim da smo tu napravili jako dobar potez. Naišao je na itekako pozitivne reakcije svih koji shvaćaju da nije normalno da u Splitu ili Dubrovniku nakon Uskrsa stanovi koji su do tada bili u najmu studentima postaju stanovi za kratkoročni najam. To nije normalno i to nije pravi turizam. Mislim da mi kao Vlada moramo dati nekakvu inicijativu koja bi to bolje uredila", rekao je.
VEZANI ČLANCI:
Porezna reforma, prema premijeru, ima svrhu rasteretiti građane i gospodarstvo, prebacujući naglasak s oporezivanja rada na oporezivanje imovine. "Mi već danas imamo porez na nekretnine, samo ga nitko ne doživljava jer se zove porez na kuće za odmor. To postoji desetljećima. Tko god ima neku malu vikendicu tu kraj Zagreba, plaća nešto sve ovo vrijeme. Druga je stvar što se u samoj provedbi nije do kraja razumjelo da to podrazumijeva i neku nekretninu u istom gradu u kojem živite, a u kojoj ne boravite.
Kritizirao je potom visoke cijene stanova u Hrvatskoj, uspoređujući ih s međunarodnim tržištima i naglasivši potrebu za politikama koje će omogućiti mladima priuštiv najam. "Mi imamo problem jer su izrazito, ali izrazito visoke cijene kvadrata stana. Nije baš svaka naša lokacija Manhattan. Živio sam u Parizu pet godina, znam kolika je tamo cijena, ali tamo znate gdje ste. Ne može baš u svakom dijelu Hrvatske biti cijena kao tamo. To nije normalno, nema nikakvog razloga za to. Druga stvar, imamo mlade ljude koji žele priuštiv najam, a u nekim sredinama mladima je to teško moguće. Kako ćemo to omogućiti? Jedino kombinacijama mjera porezne i stambene politike. Zato u to krećemo, ali krećemo vrlo obazrivo. Ljudi ne vole novi porez, ali taj porez nije novi, on već postoji. U konačnici je i demografska mjera. Tko će imati veliku obitelj ako si može priuštiti 40 kvadrata. Gdje će živjeti?" upitao je.
Premijer se osvrnuo i na izvješće Marija Draghija o europskoj konkurentnosti. "Draghi smatra da Unija ne bi smjela kao cjelina imati optiku koja je svake četiri godine nestabilna, nego imati strateški pogled. Želi da se napravi veliki investicijski plan kako bismo uspjeli konkurirati američkim i sličnim kompanijama koje uživaju malo ozbiljniju potporu države. To je ključ. Mi smo dio toga bloka i za nas je važno da vidimo i takvu optiku. Ušli smo u EU zadnji i jako se brzo moramo adaptirati na trenutak Europske unije. Naša se optika mora boriti za ono što nama nedostaje, ali pritom shvatiti kakvu globalnu utakmicu naš tim igra", smatra premijer.
Na kraju se osvrnuo i na političku stabilnost svoje Vlade. "Tu sam jako miran. Bilo bi dobro da to prate i hrvatska javnost i medijsko ozračje. Mi se borimo s ozračjem, ono ne prati nužno one ciljeve za koje mi dokazujemo rezultatom da su dobri. Ako se borimo za Hrvatsku kakvu trebamo, hajdemo se zajedno boriti. Da ne kažem više...", zaključio je.
Podsjetimo, konferenciju su otvorili Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, i Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke. Uslijedila je panel-diskusija "Hrana kao geopolitičko i strateško pitanje", a na njoj su sudjelovali Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, Mirko Ervačić, direktor Osatina grupe, i Boštjan Napast, predsjednik Uprave ENNA grupe.
FOTO Održan posljednji ispraćaj Budimira Lončara na Mirogoju: Pogledajte tko je sve došao
Mene cudi teza da Hrvatska kakvu trebamo je ekonomsko i politicko protjerivanje Hrvata iz RH (kroz nove poreze tipa na nekretnine i suicidalno EU jednoumlje), a useljavanje trecesvjetskih robova koji ce personama tipa Dalic i Tedeschi robijati za sicu. Premijer se HVALI sto imamo 140 tisuca stranih radnika i da je citiram "situacija itekako povoljna". Kaze da smo tako "zadovoljili nase potrebe", a ne spominje sto su protjerali na stotine tisuca radno sposobnih cime nikada ne bi doslo za potrebom stranih radnika. Zasto ga novinar ne pita o tome?