Čini se da je još jedna mirovna inicijativa, ovaj put afrička, doživjela istu sudbinu kao i sve dosadašnje. Iako je ruski predsjednik Vladimir Putin uoči subotnjeg sastanka s delegacijom afričkih čelnika, koju je predvodio južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa, izrazio spremnost na "konstruktivan dijalog" sa svima koji "žele mir" na temelju "pravičnosti" i "poštivanja legitimnih interesa obiju strana", dok je njegov šef diplomacije Sergej Lavrov uvjeravao da dijeli ključne stavove afričkog mirovnog plana, na kraju je i sam Putin iznio niz razloga zbog kojih smatra da plan ne može uspjeti.
Iza afričkog plana za Ukrajinu stoje Južnoafrička Republika, Egipat, Komorski otoci, Senegal, Uganda, Republika Kongo i Zambija, a plan predviđa povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine, što je za Moskvu neprihvatljivo.
Ovisni o ukrajinskom žitu
Plan zahtijeva od Rusije i povlačenje nuklearnog oružja s teritorija Bjelorusije, dok bi Rusija dobila ublažavanje ekonomskih sankcija i suspenziju tjeralice Međunarodnog kaznenog suda u Haagu za Putinom. Posebna točka plana zahtijeva bezuvjetno ispunjenje dogovora o žitu i gnojivima, s obzirom na to da od tog dogovora ovisi prehrambena sigurnost niza afričkih zemalja, koje ovise o uvozu žita iz Ukrajine.
POVEZANI ČLANCI:
Moskva polazi od pretpostavke da svaki mirovni plan mora prihvatiti "novu realnost na terenu", misleći pritom na priznanje ruske aneksije pet ukrajinskih regija, od kojih Moskva u ovom trenutku u cijelosti kontrolira samo jednu, Krim, a to je ujedno i razlog zbog kojeg je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon sastanka s afričkom delegacijom u Kijevu, koji je prekinuo još jedan ruski raketni napad na ukrajinsku prijestolnicu, pristojno odbacio mogućnost bilo kakvih pregovora s Rusijom dok ruska vojska bude na teritoriju Ukrajine, uključujući i Krim.
Za to vrijeme nastavljene su žestoke borbe na istoku Ukrajine, i to na središnjem dijelu fronta, gdje ukrajinske snage pokušavaju prekinuti teritorijalnu vezu ruskih snaga na istoku i jugu Ukrajine, što bi ih učinilo osobito ranjivim. Ukrajinci su preuzeli kontrolu nad naseljem Pjatihatki u Zaporižju, što je prvi veći ukrajinski uspjeh na tom dijelu fronta od pokretanja ofenzive.
Blinken u Pekingu
Ukrajinci su jučer nastavili preciznim pogocima uništavati ruska skladišta oružja daleko od linija razdvajanja, ovaj put u Hersonskoj oblasti, s obzirom na to da se pokazalo da je logistika jedna od najvećih ruskih slabosti. Rusija zbog sankcija ne može brzo obnoviti zalihe oružja, što je indirektno potvrdio i ministar obrane Sergej Šojgu, priznavši da ruske snage trpe zbog nedostatka tenkova i zahtijevajući povećanje proizvodnje.
Suočena sa zapadnim sankcijama, Rusija se okrenula azijsko-pacifičkoj regiji i osobito Kini, s kojom je samo ove godine povećala trgovinsku razmjenu za oko 40 posto, čime Kina de facto omogućava Rusiji nastavak vođenja brutalne agresije na Ukrajinu, što je samo jedan od niza aktualnih nesporazuma između Washingtona i Pekinga. Američki državni tajnik Antony Blinken stigao je jučer u prvi posjet Kini od preuzimanja dužnosti 2021.
Blinken će u Pekingu pokušati poboljšati zategnute američko-kineske odnose, pogoršane i zbog kineskog stava prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. Posjet je prvotno bio planiran za veljaču, ali ga je Blinken u zadnji tren odgodio zbog kineskog špijunskog balona iznad SAD-a. Blinken će se sastati s kineskim kolegom Qin Gangom i nizom drugih visokih dužnosnika, iako još nije jasno hoće li ga primiti i kineski predsjednik Xi Jinping, a to će ovisiti o kineskoj procjeni o tome je li Blinkenov posjet doista uvod u početak poboljšanja odnosa, u što malo tko vjeruje.
>> VIDEO "Najsretniji" ruski vojnik
Prvi put su se Ukrajina i Rusija načelno složile oko nacrta sporazuma u proljeće 2022. u Istanbulu, ali ga je Kijev tada odbio ratificirati nedugo nakon što su se ruske trupe dobrovoljno povukle u sklopu sporazuma.Svaki dogovor koji Ukrajini daje neutralnost Kijevska strana odbacuje jer to nije u interesu SAD.