S dvotjednim vremenskim odmakom u odnosu na prve procjene statističkih ureda ostalih europskih država Državni zavod za statistiku sutra će objaviti prvu procjenu kretanja hrvatskog BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu. Ekonomski institut Zagreb vjeruje da nas čeka solidna brojka i ugodna vijest – rast na međugodišnjoj razini od 3,1 posto. Bilo bi to sporije od ekonomskih kretanja u prvom tromjesečju, koja su dobacila na 3,9 posto, ali bolje nego što se na početku ove kalendarske godine očekivalo i svakako osjetno iznad pesimističnih kretnja u najjačim ekonomijama.
Nezadovoljavajuća struktura
Plusevi, kao i dosad, dolaze od turizma, rasta potrošnje i građevinskog sektora, a pritisak prema dolje stvaraju visoki uvoz te posrtanja u industriji.
– Vlada je nasjela na ciljanu halabuku turističke branše, koja je dijelom bila podržana i od znanstvene zajednice, da ne kažem znanstvene prostitucije, te je najavila smanjenje PDV-a iako nam je sezona u svim elementima dobra. Očekujem da će cijela ova godina donijeti rast BDP-a od 3,5 posto, s turizmom kao okosnicom rasta u svim kvartalima osim prvoga – komentira Željko Lovrinčević, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb.
– Imamo zadovoljavajuću dinamiku rasta s nezadovoljavajućom strukturom izvora rasta. Sve ostaje u renti – ističe Lovrinčević koji je mišljenja da četvrti krug poreznog rasterećenja, koje je najavio ministar financija Zdravko Marić, nije trebalo usmjeravati prema smanjenju PDV-a u turizmu, jer će smanjenje potrošnih poreza utjecati na dinamiku rasta u sljedećoj godini.
Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić ističe da HNB predviđa određeno usporavanje prema kraju godine, neki visokofrekventni pokazatelji s kraja drugog kvartala već su ga i registrirali, ali i on je mišljenja da će stopa rasta u drugom tromjesečju biti solidna.
– Oprez je svakako potreban jer je u okruženju puno više negativnih nego pozitivnih rizika. Blago usporavanje rasta u Njemačkoj ne bih nazvao recesijom, nego stagnacijom ekonomske aktivnosti – ističe Vedran Šošić.
Na kvartalnoj su razini pad zabilježili Njemačka (-0,1%), Švedska (-0,1%) i Ujedinjeno Kraljevstvo, čije ekonomije čine gotovo 40 posto gospodarstva EU. Italija je na “pozitivnoj nuli”.
– Još uvijek nema nikoga tko će glasno viknuti da je Europa u recesiji, no to je više stvar stila, konvencije i još uvijek većeg broja manjih država koje rastu, nego sadržaja – napisao je Velimir Šonje za Arhivanalitiku. Početak je tu, ostaje problem s predviđanjem trajanja i intenziteta.
– Hrvatskim kreatorima politike, posljednjih godina naviklima na vodopad svježeg novca koji se uz velike međugodišnje stope rasta slijeva u državni proračun, što dostaje da se nahrane svi važni apetiti bez povećanja deficita i javnog duga, ova se priča možda čini kao daleka priča o suši u nekom krateru na Marsu. Međutim, Mars je daleko, a ovo o čemu pišem je pred vratima – navodi Šonje.
Nijemci se ne usude ući u dug
Željko Lovrinčević nije siguran da će sve jači pritisak na njemačke vlasti da dignu državnu potrošnju da bi ubrzali rast imati pozitivan ishod.
– Za Nijemce je izbjegavanje zaduženja svetinja. Njemački političari ne usude se ući u dug i povećati deficit jer se boje odmazde birača. Nijemce ne muči nedostatak domaće potražnje te nemaju osobitu potrebu povećavati je. Njih muče poremećaji u svjetskoj ekonomiji, prije svega odnosi Kine i Sjedinjenih Američkih Država te rasplet Brexita – tumači Lovrinčević.
Usporavanje njemačke ekonomije ponajprije dolazi zbog smanjenog izvoza automobila.
Obzirom na zatečeno stanje, smatram da Marić vrlo dobro obavlja svoj posao