USPORAVANJE

Ispuhala se njemačka ekonomija: Nova recesija bi za Hrvatsku bila pogubna

Andrej Plenković, Angela Merkel
Foto: Michael Kappeler/DPA/Pixsell
1/3
09.08.2019.
u 10:48

Industrijska proizvodnja i poslovna klima su u padu

Industrijska proizvodnja u Njemačkoj pala je u lipnju 1,5 posto u odnosu na mjesec prije, što je ponovno raspirilo strahove da bi se u najvećem gospodarstvu Europe uskoro moglo govoriti o recesiji. Analitičari očekuju pad gospodarstva Njemačke u drugom kvartalu, nakon što je u prvom zabilježen malen rast. Kada bi Njemačka pala u snažniju recesiju, to bi se odrazilo na cijeli EU, posebno njezin istočni dio, a među najpogođenijima bila bi i Hrvatska.

Neugodna iznenađenja

Podatak o padu industrijske proizvodnje još je izraženiji ako se gleda na godišnjoj razini: u odnosu na lipanj 2018. ona je pala čak 5,2 posto. Među razlozima koje ističu njemački ekonomisti nalazi se pad proizvodnje metala, alatnih strojeva te automobila.

Hrvatski ekonomski analitičar Damir Novotny opisuje nam zašto je to tako.

– Za izvozno orijentirano gospodarstvo kakvo je njemačko temelj rasta jest inozemna potražnja. A ona je pala, prije svega u Sjedinjenim Državama i u Kini, koje međusobno vode trgovinski rat. To znači da njemačka industrija gubi svoje pozicije na tamošnjim tržištima, što se posebno odnosi na automobilsku industriju te sve popratne djelatnosti, kao i proizvodnju strojeva – smatra Novotny te dodaje da u Njemačkoj postoji problem domaće potražnje.

Foto: Andrea Sosa Cabrios/DPA/PIXSELL

– Ona se nije oporavila još od velike krize 2008. i 2009. godine – dodaje ekonomski analitičar.

Njemačka automobilska industrija muči se posljednjih godina zbog prelaska s dizelskih motora na električne automobile. Njemačku je stručnu javnost, u ovom trenutku zabrinutu zbog očekivane gospodarske stagnacije, malo razveselio rast narudžbi izvan eurozone u lipnju, nakon više mjeseci pada tog pokazatelja. Kako se radilo o nekoliko većih narudžbi, moglo bi se dogoditi da su pozitivni podaci u lipnju zapravo bili anomalija.

– Pad industrijske proizvodnje u lipnju pokopao je svaku nadu da su snažne narudžbe početak oporavka. Istraživanja raspoloženja među biznismenima upućuju na novo usporavanje u srpnju tako da su trendovi prije loši nego dobri – kaže Andrew Kenningham iz konzultantske tvrtke Capital Economics. Uza sve to, prošlog je tjedna ugledni Ifo institut rekao da je raspoloženje među njemačkim poslodavcima dosegnulo najniže razine u posljednjih gotovo sedam godina.

U ovom trenutku drugi su ekonomski pokazatelji Njemačke relativno stabilni. Njezino gospodarstvo funkcionira uz gotovo punu zaposlenost jer tek je 3,1 posto ljudi u lipnju tražilo radno mjesto. Inflacija je, tradicionalno važan pokazatelj za njemačke političke i ekonomske analitičare, na 1,6 posto, što je blizu ciljnog porasta cijena Europske središnje banke od dva posto. Uz to, BDP je u prvom tromjesečju 2019. rastao 0,4 posto, nakon što je u trećem kvartalu 2018. pao 0,2 posto, a u četvrtom stagnirao. Njemačka vlada očekuje da će gospodarstvo u 2019. godini rasti 0,5 posto, a godinu dana poslije jedan postotni poen više.

No, ako posljednja istraživanja različitih ekonomskih pokazatelja imaju nešto zajedničko, to je da su neugodno iznenadila. Reuters je očekivao manji pad industrijske proizvodnje, a Ifo institut manji pad poslovnog povjerenja.

Njemačkoj prijeti još jedan scenarij, smatra Novotny.

– Zbog nedovoljnih ulaganja u istraživanje i razvoj, tamošnje gospodarstvo zaostaje u digitalizaciji. Nema dovoljno inovacija, kao u SAD-u. Nakon buduće recesije, zato bi zemlja mogla upasti u dugoročnu stagnaciju, poput Japana – smatra ekonomski analitičar. Mnogi Japanci period od 1990. do 2010. nazivaju dvama izgubljenim desetljećima zbog stagnacije i gotovo nultog rasta.

Tvrtke napunile skladišta

DekaBank očekuje da će BDP u drugom tromjesečju pasti 0,2 posto. Još jedan kvartal pada nakon toga i Njemačka bi se i službeno našla u recesiji.

– Pad njemačkog gospodarstva posebno bi se loše odrazio na zemlje istočne Europe, i to na sve zemlje u kojima su se poduzeća uključila u njemačke nabavne lance: Češku, Poljsku, Slovačku... U tim su zemljama tvrtke napunile skladišta i povećale su zalihe, a recesija bi uzrokovala zaustavljanje narudžba prema njima. Uz to, u istočnoj Europi nema dovoljne domaće potražnje te nema vlastitih proizvoda koje bi te zemlje izvozile. Samo nekoliko mjeseci zaredom snažnijeg pada moglo bi upozoriti njemačke naručitelje koji bi zatim smanjili uvoz iz tih zemalja. To je lekcija koju smo naučili 2008. i 2009. godine – smatra Novotny.

I Hrvatska je u gotovo istoj situaciji kao i druge zemlje s istoka EU, ističe analitičar. Njemačko je, uz talijansko, najvažnije tržište hrvatskih izvoznika.

– I hrvatske su se tvrtke uključile u njemačke nabavne lance. Metaloprerađivačka ili drvnoprerađivačka industrija ovise o njemačkom tržištu. Usto, građani Hrvatske rade u Njemačkoj pa bi se njemačka recesija mogla odraziti i na njih. Ako bi pak uslijedila i recesija u Hrvatskoj, to bi za Hrvatsku moglo biti pogubno. Strukturno, hrvatsko gospodarstvo nije spremno za nju: gospodarski rast temelji se na domaćoj potrošnji i rastu investicija, koji usto nije dovoljan – zaključuje Novotny.

VIDEO Angela Merkel

Komentara 54

VE
velikizec
12:45 09.08.2019.

Nismo mi izasli ni iz prosle recesije, tako da smo se mi čeličili svo ovo vrijeme. Nova recesija ce za nas biti macji kasalj.

Avatar Kaladin
Kaladin
10:56 09.08.2019.

Bit će što bude. Njemačka je ulagala u ljude, uvezla "inžinjere, doktore i IT stručnjake" iz trećeg svijeta. Vidićeš ti kad procvatu sva ta ulaganja! Bit će to pravi bum! Bum u Ubanu! Bum na koncertu! Bum na Oktoberfestu! Bum u trgivačkim centrima!

GV
golub Vaso
13:38 09.08.2019.

tko će hraniti inžinjere doktore koje je Soroš poslao iz Afrike i Azije

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije