Sabor jednoglasno za proglašavanje ništetnim kredita sa stranim zadrugama

Saborski zastupnici pozdravili su danas donošenje Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenom u Republici Hrvatskoj koji je predložio Marin Škibola koji je u Sabor ušao na listi Živog zida. Škibola je od Vlade tražio podršku za taj zakon, a zauzvrat je digao ruku za imenovanje Gordana Jandrokovića predsjednikom Sabora, te time zaradio brojne kritike oporbe, ali i javnosti. Vlada je podržala zakon, ali i dala čak 11 amandmana na prijedlog, a amandmane predlažu i neki saborski zastupnici. Godinama se inače govori o ovom problemu, u Saboru je već bilo par prijedloga kako ga riješiti, no dosad ništa nije napravljeno.

Marin Škibola objasnio je kako je prijedlog zakona napisao s ciljem da se zaštiti imovina građana RH.

- Određeni vjerovnici iskoristili su pravne praznine i nespremnost države da se zaštiti, te su uz neovlaštene službenike napravile paralelni financijski sustav. Nakon što su otkriveni, prestali su, ali ostale su posljedice u svim segmentima države. Onima koji su štetu već pretrpjeli potrebno je pružiti pravdu jer su sve institucije svojim nečinjenjem zapravo pomogle da im se ta nepravda dogodi - rekao je Škibola. Te sporne kreditne zadruge, dodaje, stupaju na scenu 2000. godine.

- One nisu provjeravale kreditnu sposobnost klijenata iako to svi rade, pa se postavlja ključno pitanje zašto, kada je svakome temeljni cilj naplata potraživanja. Očito je glavni motiv uzurpacija imovine i nekretnina, posebno uz more. Strategija poslovanja bila je fokusirana na hrvatske otoke poput Raba, Hvala, Paga, Korčule, pa je primjerice samo na Rabu 10 posto od ukupnog broja stanovnika uzelo te sporne kredite – naglasio je Škibola. Zadruge su, dodaje, priznale da imaju 3000 ugovora u Hrvatskoj, gdje se, objašnjava, radilo se o jednostranim obrascima ugovora iz Austrije, koji su tamo i potpisivani, da bi se nakon toga novci se prenosili u vrećama u Hrvatsku. Napravljeno je, naglašava, i preko 500 deložacija.

- Stvoren je paralelni sustav koji su institucije propustile uočiti, tu je i država porezno oštećena za novac. Te iste zadruge osnivale su i trgovačka društva putem kojih su kupovali nekretnine koje su zbog tih kredita završile na bubnju. Problem je i da su kamate bile visoke, dvostruko više od zakonskih kamata u Austriji, no nisu dobili otplatni plan niti im je objašnjeno sve vezano uz te kredite – zaključuje Škibola.

Goran Aleksić iz stranke Snaga pozdravlja donošenje zakona zbog, kako je rekao, nezakonitog djelovanja zadruga koje u Hrvatskoj nisu bile ovlaštene za davanje kredita, jednako kao što njihovi posrednici nisu bili ovlašteni djelovati u RH. Naglasio je i kako ne treba za cijelu priču kriviti HNB koji nije mogao sve spriječiti jer ima ingerenciju samo nad legalnim, a ne ilegalnim institucijama, njima se, dodaje, bave neki drugi organi.

- Marin Škibola je pokazao da je vješt političar i uspio je progurati rješenje i drago mi je da je došlo do toga. SDP-ov Peđa Grbin i ja predložili smo amandman koji se temelji na uredbi koja je obvezujuća za Hrvatsku, a njime se rješava jednostavna situacija. Naime, na sudu će biti potrebno dokazati da je ugovor sklopljen u Hrvatskoj, no moguće da sud ne prihvati argumentaciju tužitelja.

Amandman govori da ako je neka zadruga imala svoje posrednike koji su nelegalno djelovali u Hrvatskoj i vabili dužnike da potpišu ugovore, onda se tim građanima neće postavljati pitanje gdje je ugovor ugovoren već će se činjenicom da su ih vabili u Hrvatskoj, postati jasno da je takav ugovor ništetan i nije se smo sklapati. Dakle, na sudu neće biti potrebno dokazati gdje je kredit sklopljen, već dokazati da je vabio tužitelja – objasnio je Aleksić. Zakon se ne može nažalost, dodaje, odnositi na one koji su već ovršeni, ali i njima će pomoći jer će se moći na njega pozvati na sudu.

Ivan Pernar iz Živog zida pak govori o problemu koji se pojavio u slučaju kredita neovlaštenih vjerovnika.

- Vjerovnik primjerice predosjeća da bi se ugovor proglasio ništetnim. RBA zadruga brzinskim mjerama gura nekretninu na dražbu i prodaje ju svojoj sestrinskoj firmi. Primjerice u Brkaču pored Motovuna. Iako su iste osobe koje rade i u RBA zadruga i RBO nekretnine i radi se o istoj pravnoj osobi. Zato sam predložio amandman da se, ukoliko je nekretnina već prodana na dražbi, ovršenik ne može deložirati dok se ne utvrdi je li ugovor o kreditu bio ništetan. Ako je bio ništetan, nekretnina se mora vratiti ovršeniku – kazao je Pernar te dodao da će se, ako se ovaj amandman ne prihvati, deložacije samo nastaviti.

HSU-ov Silvano Hrelja također podržava zakon, ali i primjećuje kako svi dobri zakoni dolaze prekasno jer bude puno oštećenih ljudi.

- Ta "žuta institucija" koja je davala te kredite ima visoku kreativnost baviti se sa svim i svačim. Jedno njihov dijete se bavilo dokupom mirovine i to neovlašteno, pa i tu imamo gotovo 3500 oštećenih građana, i to će biti jedna nova tema ovdje u Saboru – kazao je Hrelja.

Tomislav Žagar iz Kluba Mosta rekao je da će Most podržati zakon, ali i kazao kako strahuje da se ljudima ulijeva lažna nada jer je moguće da ne uspiju svi na sudu dokazati ništetnost ugovor, a u samom zakonu se, dodaje, navodi da bi trebao pomoći 100 tisuća građana.

I HDZ podržava donošenje zakona, kaže Josip Borić, te dodaje kako se njima ne želi ni suditi ni arbitrirati u sabornici već žele da se utvrdi legalnost ili nelegalnost posla koji se događao u prošlosti a možda bi se mogao dogoditi i u budućnosti. Pročitao je neke od izvadaka svjedoka koji su tražili zaštitu institucija zbog ovih kredita, te nabrojio niz nelegalnosti u poslovanju koje se spominju.

- Otvara nam se pitanje da li RH u 21 stoljeću može gledati nešto, a da ne reagira. Konsenzus je važan. Po prvi put u pravni sustav unosimo zakon koji treba riješiti dilemu koja se pojavljivala godinama. HDZ slijedi svoju poziciju i kad je bio u oporbi, ali i sada na vlasti, kada je ponudio određena rješenja. Donošenjem zakona dodatno će se urediti naš pravni sustav. Njegovim donošenjem nitko nema pravo očekivati da je sve riješeno – kazao je Borić.

SDP-ov Boris Lalovac kaže da i SDP podržava zakon koji bi se, naglašava, trebao donijeti konsenzusom.

- Kako je moguće da austrijska nadzorna tijela nitko nije pitao te zadruge što su radili u Hrvatskoj? Kad su oni plasirali sredstva u RH, Hrvatska nije bila u EU. Austrija je tada bila dio jedinstvenog tržišta i sustav im je funkcionirao po svim direktivama EU koje izričito navode da nema takvih kredita ako nema pune informacije o njima. Kako austrijske institucije nisu došle i pitale što to radite po Hrvatskoj? Kako je moguće da jedna takva financijska institucija zadruga ulazi na hrvatsko tržište s kamatama do 2 posto, a njihova matica u hrvatskoj financira građane po 6, 7 ili 8 posto po redovnim plasmanima – zanima Lalovca kojem je znakovito i da su krediti izdavani isključivo na obali i otocima što očito dovoljno govori o motivima zadruga.

Iz štajerske Raiffeisen zadruge koje se prozivaju danas u raspravi najavljuju tužbe ako se zakon donese. Tvrde kako je u suprotnosti s Ustavom, odnosno s dijelom koji govori o retroaktivnosti djelovanja čime se, poručuju, izravno zadire u stečena prava i narušava pravnu sigurnost. Zbog toga će, ako se zakon u petak izglasa, podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona s prijedlogom izdavanja privremene mjere Ustavnog suda o suspenziji zakona. Također će, najavljuju, pokrenuti "odgovarajuće postupke pred tijelima EU, te pokrenuti i sve druge odgovarajuće mehanizme zaštite svojih prava pred nadležnim nacionalnim i međunarodnim institucijama, uključujući i pokretanje međunarodne arbitraže". Tvrde da su članice Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske do 2010. odobravale austrijske kredite hrvatskim građanima što je, poručuju, predstavljalo regularno bankarsko poslovanje po svim hrvatskim i austrijskim zakonima. Izdano je oko 3000 kredita, čija je vrijednost s krajem 2016. godine iznosila 230 milijuna eura, a svi izvidi temeljem malog broja prijava manjeg dijela korisnika kredita, kako kažu, koji zbog financijske krize nisu mogli otplaćivati kredite, nisu utvrdili elemente kaznenih djela.