Uz dva suzdržana i s jednim glasom protiv Sabor je jučer prihvatio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita koji će stupiti na snagu osmi dan od objave u Narodnim novinama.
U komercijalnim bankama te Agenciji za promet nekretnina, koja je zadužena za provedbu zakona, kažu da su neki građani već “kaparili” buduće stanove te s nestrpljenjem čekaju start kako bi kupoprodaju obavili do kraja. No, na prve će kredite pričekati još neko vrijeme jer nakon objave zakona treba donijeti i Naputak o načinu rada koji se također mora objaviti u službenom glasilu.
Rok za donošenje Naputka je 30 dana, no moguće je da će ga resorni ministar i Ministarstvo graditeljstva pripremiti i ranije. Tek nakon objave naputka slijedi drugi korak, a to je objava javnog poziva bankama zainteresiranima za kreditiranje kojima će se najvjerojatnije ostaviti rok od osam dana da se prijave.
Korisnici ove mjere trebaju se naoružati strpljenjem jer bi se prvi krediti mogli isplatiti početkom rujna mjeseca. Država je za ovu godinu osigurala 17,5 milijuna kuna kojima će kupcima stanova mlađim od 45 godina iduće četiri godine subvencionirati polovicu rate kredita, a ako im se u međuvremenu rodi dijete, subvencija će se produljiti za još dvije godine.
Vlada procjenjuje da će odobrena sredstva pokriti oko tisuću kredita, no moguće je da će ta brojka biti i veća ako se građani odluče za jeftinije stanove ili ako banke ponude nižu početnu kamatu. Zakon kaže da prve četiri godine kamata ne smije biti veća od 3,75 posto (sljedeće dvije može poskupjeti najviše deset posto), nakon čega će se i ta kamata prepustiti tržišnim prilikama.
Hrvatska narodna banka naglašava da su na dan 30. travnja ove godine postojeći stambeni krediti u kunama imali prosječnu kamatnu stopu od 4,76 posto, a eurski 4,84 posto. Ljudi koji “ulove” državnu subvenciju u startu će se zadužiti najmanje jedan postotni poen jeftinije od građana koji su proteklih godina uzimali stambene kredite.
Vlada procjenjuje da će državna subvencija pokriti jednu šesnaestinu troška kredita, zakon će biti na snazi do 2022. godine, a za njegova trajanja država će obiteljima koje zadovolje uvjete kreditiranja isplatiti oko 160 milijuna kuna, godišnje otprilike 35 milijuna kuna.
Osim za kupnju stana, subvencija će se ostvarivati i za gradnju kuće. U Agenciji za promet nekretninama kažu da će oni svoj dio posla oko primjene zakona pripremiti što je moguće brže, a slične odgovore dobili smo i u bankama koje tvrde da je, neovisno o novom zakonu, živnuo interes za stambene kredite.
Erste banka, koja drži oko 13 posto tržišta stambenih kredita, u prvih pet mjeseci ove godine odobrila je 40 posto više stambenih kredita u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Po sistemu spojenih posuda povećanu potražnju za stanovima prati i lagani rast cijena, posebno u velikim urbanim središtima te području uz Jadran.
Subvencija kredita jedna je od demografskih mjera za zadržavanje mladih u zemlji, ali i kompenzacija za gubitak olakšice za plaćanje poreza na promet nekretninama za pri stan. Za sve je stanove sada taj porez četiri posto (dosad je bio 5%), a postoje najave da bi s godinama i početkom oporezivanja nekretnina ta stopa mogla biti i niža.
Kupci prve nekretnine izgubili su oslobađanje plaćanja poreza na nju, a dobili su tek nadu da će im država dijelom subvencionirati stambeni kredit. To su konkretni učinci hvaljene porezne reforme.