Recept za Hrvatsku? Da ne odlaze, Rumunji liječnicima daju 2700 €

Ovaj zakon promijenit će povijest Rumunjske, izjavio je za Reuters lider lijeve Socijaldemokratske stranke Rumunjske Liviu Dragnea nakon što je u tamošnjem parlamentu prošao zakon koji će udvostručiti primanja u javnom sektoru u sljedećih pet godina!

Već od siječnja iduće godine planira se 25-postotni rast plaća, a Vlada ih planira posebno povećati liječnicima, medicinskim sestrama i profesorima kako bi zaustavila njihov bijeg u inozemstvo ili privatni sektor. U pet godina izdaci za plaće povećat će se 10 milijardi eura. Rumunji kreću u masovno povećanje plaća unatoč prigovorima Europske komisije i MMF-a da će usporiti ekonomiju i povećati deficit. Rumunjska bi tako zbog prekoračenja deficita od 3% već iduće godine mogla biti stavljena u proceduru prekomjernog deficita iz koje je Hrvatska ove godine izišla.

Negativna selekcija i odljev kadrova, pogotovo medicinskog, kronični su problem i u Hrvatskoj, no osim sindikata, koji pritišću da im se povećaju plaće, malo tko drugi misli da Hrvatska može slijediti rumunjski primjer. Prosječne bruto plaće u Rumunjskoj od 724 eura (490 eura neto) za četvrtinu su niže od hrvatskih, no Rumunjska je jedna od najbrže rastućih članica EU, ima upola niži javni dug od Hrvatske i snažan investicijski zamah koji joj je ove godine donio stopu rasta BDP-a od 5,7 posto. Uz tu se zemlju veže i snažna korupcija, ni šef tamošnje Lijeve stranke, koja ima većinu u parlamentu, nije mogao postati premijer zbog korupcijskih repova pa je zemlja u manje od pola godine promijenila dva premijera. Rumunjska ipak krupnim koracima grabi naprijed i lani nas je pretekla po visini BDP-a po stanovniku.

– Nijedna uređena država ne može si dopustiti takvo povećanje plaća – prokomentirao je istraživač Ekonomskog instituta Danijel Nestić, čija je analiza pokazala da su plaće u Hrvatskoj približno usklađene sa stupnjem razvoja.
– Kod nas ne postoje velike razlike u primanjima između javnog i privatnog sektora kao u Rumunjskoj, niti postoje neravnoteže koje bi zahtijevale intervencije masovnog opsega. Moguće je da Rumunjska zbog nižeg javnog duga ima prostora da poveća plaće, ali mi smo taj prostor odavno potrošili – komentira Nestić. Njegova usporedba plaća u javnom i privatnom sektoru iz 2012. pokazala je da u javnom sektoru zaposleni s nižom i srednjom stručnom spremom zarađuju nešto više nego u privatnom, dok privatni sektor bolje plaća radnike visoke stručne spreme.

– Mogli bismo se i mi populistički zalagati za povećanje plaća od 20 ili 30 posto, ali naša ekonomija to ne može izdržati. Puno naših radnika zaposleno je u uslužnom sektoru, gdje su primanja znatno ispod prosjeka – prokomentirao je Boris Lalovac, bivši ministar financija, koji kaže da bi prije bilo kakve odluke o povećanju plaća za pojedine struke, kao što su liječnici ili nastavnici, trebalo razdvojiti prateće osoblje, koje čini gotovo trećinu zaposlenih. Milanovićeva Vlada pokušala je provesti takozvani outsourcing, odnosno privatizaciju pratećih službi, ali je zbog pritiska sindikata odustala.

Iz ove smo Vlade tek dobili odgovor da kreće u formiranje pregovaračkih skupina i razgovore sa sindikatima javnog sektora o novim kolektivnim ugovorima, no prema smjernicama, predstojeće prosinačko povećanje osnovice od 2 posto zadnje je planirano povećanje plaća u idućem trogodišnjem razdoblju. Inače, kad je riječ o ukupnoj javnoj potrošnji, na nju u Hrvatskoj odlazi 48, a u Rumunjskoj 35% BDP-a.

– Kod nas se u pregovorima sa sindikatima jedino može provesti neki oblik finog usklađivanja primanja – kaže Nestić.
Prosječne lipanjske plaće u javnoj upravi bile su 6845 kuna neto, u obrazovanju 6408, a u zdravstvu 7671 kunu. U istom mjesecu prosječna neto plaća u zemlji bila je 6005 kuna.