S približavanjem jeseni, financijska tržišta danima ispipavaju daljnje poteze monetarnih vlasti, jer će se na osnovu njih korigirati cijene državnih obveznica i buduće kamatne stope.
Čelnici vodećih središnjih banaka – europske i američke – Mario Draghi (ECB) i Janet Yellen (FED) ni nakon zajedničkog govora na konferenciji FED-a još nisu otvorili karte nego čekaju da vide što će donijeti jesen. Draghi je tek uvjeren da će se inflacija u eurozoni uskladiti s ciljanih 2 posto, no iz njegovih opreznih izjava analitičari iščitavaju da će i u sljedećoj godini Europska središnja banka nastaviti upumpavati velike količine svježeg novca, čak i ako se odluči na smanjenje mjesečne kvota otkupa državnih obveznica u 2018.
Najviše u 6 godina
Za Hrvatsku bi to bila dobra vijest jer će se država i dalje relativno povoljno zaduživati i na domaćem i na inozemnom tržištu, premda je i to “povoljno” nekoliko puta ispod cijene javnog duga ostalih država. Zadržavanje niskih kamatnih stopa posebno je važno za refinanciranje dugova javnih poduzeća. Proračun se dobro puni pa su i nove potrebe države za zaduživanjem niže. ECB će do kraja godine nastaviti otkupljivati od banaka 60 milijardi eura državnih obveznica mjesečno, no nisu baš svi oduševljeni s Draghijevim potezima jer je pad kamata doveo do redistribucije imovine: rasta imovine zaduženih sektora (država) i smanjenja imovine banaka i štediša. Njemački su mediji izračunali da su tamošnje štediše ostale bez 436 milijardi eura potencijalne zarade na kamatama. Draghi kaže da time što otkupljuje državne obveznice, ECB otvara prostor bankama da investiraju u rizičniju imovinu – i tako utječu na povećanje gospodarskog rasta i inflacije. Prosječan prinos na desetogodišnje državne obveznice eurozone pao je na oko 0,9 posto, a kako je godišnja stopa rasta eurozone iz drugog kvartala ove godine od 2,2 posto bila najveća u zadnjih šest godina, raste pritisak na Draghija da smanji otkup državnih obveznica.
Pričekat će inflaciju
Krene li ECB u blago smanjenje otkupa u 2018. godini, taj bi potez mogao imati i blagi početni utjecaj na kamate, no to nitko ne može sa sigurnošću tvrditi, jer i na mali pomak tržište može eksplodirati i u cijenu novca uračunati i očekivana kretanja u 2019. godini. Analitičari RBA su iz izjava M. Draghija i J. Yellen, iščitali da bi “izlazak iz akomodativne monetarne politike trebao biti vrlo postupan”. Analitičarka Commerzbanka Esther Reichelt kaže da se na tržištima “još razmišlja o onome što je Draghi govorio u Jackson Holeu, a izgledi vezani za SAD čine se otežanim zbog zabrinutosti u vezi proračuna i prijetnji zatvaranja dijela državnih službi.” Iz hrvatske Arhivanalitike očekuju da će nositelji monetarne politike u euro području pričekati podatke o inflaciji do kraja ove godine, podatke o BDP-u u trećem kvartalu te kratkoročne indikatore za četvrti kvartal, prije nego počnu ozbiljnije raspravljati o prvom koraku u smjeru zaoštravanja politike. Jučerašnja reakcija financijskog svijeta na ratobornu Sjevernu Koreju i razaranja koja je iza sebe ostavio uragan u Americi pokazuje da je nervoza velika.
Prinos njemačkog desetogodišnjeg Bunda iznosi 0,38%, američke obveznice 2,17%, hrvatsku dolarske obveznice 3,60%, a eurske 2,56%.
Raste bdp... dosta je bilo zaduživanja.... ne postoji jeftino zaduživanje.... 80% zaradenog novca rastom bdpa trebali bi vracati za kredit, a ostalo ulagati... Jos kad bi imali vladu koja radi za Hrvatsku zadnjih 25 god imali bi 0 kn kredita, al to je skoro ne moguce Najbogatija smo zemlja al i najvise pokradena vlastitim ljudima