Sa setom mjera za spas gospodarstva, zapravo hrvatskog društva, kojima su u središtu građani, a tek onda i poduzetnici, izašao je gospodarski tim platforme Alternativa 101, koju u javnosti predstavlja Hamed Bangoura. Program se temelji na masovnim deblokadama građana i poduzeća, čiji bi dug od banaka i drugih aktera otkupila država i izdala 10-godišnje obveznice u koje bi uložili mirovinski fondovi uz zajamčeni prinos, a novac koji bi se tada u bankama oslobodio kroz otpuštene rezervacije usmjerio bi se primarno u financiranje domaće poljoprivrede i energetike.
- Iz dužničkog ropstva oslobodilo bi se barem milijun hrvatskih građana koji bi osjetili da država stoji iza njih, vratilo bi se povjerenje u sustav. Novac u ovom trenutku postoji i on nije problematičan; ovo je prilika da hrvatska država kupi dug svojih građana, a u proračun bi se vratilo barem 20 posto uloženog jer bi građani kupovali proizvode, po mogućnosti domaće – pojašnjava Bangoura koji je na društvenim mrežama objavio mjere s ciljem da otvori javnu raspravu i potakne mjerodavne da provedu ono što zove “hrvatski Marshallov plan”.
Ove mjere, kaže, moraju osigurati radna mjesta i opstanak što većeg broja firmi, uz pristup jeftinim kreditima kako bi se riješila kriza likvidnosti.
- Stoga otpisi, a ne odgode, solidarnost, a ne pohlepa. Paralelno s ovim mjerama treba odmah krenuti u strukturne reforme. Cilj je na kraju odvojiti žito od kukolja, ili odgovorne, stručne, poštene i vrijedne građane i radnike, neovisno o tome rade li u javnom ili privatnom sektoru, od parazita i ortačko – rođačkih uhljeba. Odvojiti produktivni od neproduktivnog dijela našeg društva koji je politički kadroviran. Ako to učinimo, neće nam trebati nikakvi MMF-ovi, jer sve možemo riješiti sami – poručuje.
A mjere koje predlaže Alternativa 101 su sljedeće:
1. Deblokada svih blokiranih i građana uz diskontni otkup dugova od strane države, uz izdavanje obveznice koju će kupiti Mirovinski fondovi uz prinos od 0,5 do maksimalno 2 posto. Obveznica bi se izdala na razdoblje od 10 godina.
(Trošak mjere je maksimalno 6 mlrd. kn)
Svim građanima koji su do razdoblja prije krize bili uredni u ispunjavanju svojih kreditnih obveza država se obvezuje nakon što prođe kriza uvjetovana COVID –19 osigurati posebne mjere i olakšice te tako nagraditi njihovo odgovorno ponašanje.
2. Deblokada svih poslovnih subjekata po istom principu kao i za građane pri čemu država postaje 50-postotni vlasnik svih poslovnih subjekata i svih osiguranja plaćanja do povrata sredstava, čime osigurava i nekke prihode u proračunu.
(Trošak ove mjere je oko 2 mlrd. kn)
VIDEO Premijer Andrej Plenković o gospodarskim mjerama
Nakon završetka krize za dvije do najviše deset godina građani i poslovni subjekti mogu od države otkupiti svoj dug za istu vrijednost i uvjete pod kojima su to napravili mirovinski fondovi ili država.
3. Minimalna mirovina i zajamčena minimalna naknada podiže se na iznos od 1500 kuna (godišnji trošak 6,5 mlrd. kn).
4. Moratorij na sve kredite, poduzetnika i građana od 1. travnja 2020. do 1. travnja 2021. bez naplate glavnice i uz zamrzavanje kamata, za sve koji mogu dokazati da im je pao promet ili ih na neki način situacija s epidemijom kvalificira za ovu mjeru.
5. Za svakog od oko 900 tisuća radnika zaposlenih u privatnom sektoru od 1. travnja 2020. do 1. listopada 2020. naknada za isplatu plaća poslodavcima od 3500 kuna (ukupno 18,9 mlrd. kn).
6. Podizanje plaća u državnim vitalnim sektorima 20 posto neto: u zdravstvu, energetici onima koji doprinose energetskoj samostalnosti države, proizvodnji hrane, ali samo malim proizvođačima, policiji USKOK-u, DORH-u, obrazovanju…
7. Mala poduzeća, obrte, OPG-ove te fizičke osobe na državnoj i lokalnoj razini (trgovci mješovitom robom, restorani, kafići, fast food-ovi, coworking prostori, kulturna i umjetnička društva, slobodne profesije) od 1. ožujka 2020. do 1. ožujka 2021., osloboditi plaćanja: najmova, komunalnih naknada, spomeničkih renti, članarina HGK, turističkim zajednicama, Hrvatskim šumama te ostalih parafiskalnih nameta, poreza i doprinosa na zapošljavanje do iznosa od 5000 kuna.
Uvjet je da imaju barem jednog zaposlenog tijekom tog razdoblja na minimalnu plaću od 5000 kuna.
Preporuka je privatnim najmodavcima da u navedenom razdoblju najamnine spuste na 25 do 50 posto iznosa sadašnjih najamnina. Iz mjere bi se isključili oni kojima u ovom trenutku rastu prihodi ili nemaju veći pad od 20 posto.
VIDEO Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kad bi mogla završiti pandemija
8. Država bi preuzela isplatu 4000 kn neto naknade za 1500 korisnika: samostalnih djelatnosti i slobodnih umjetnika, glumaca, glazbenika, plesača, književnika i prevoditelja, kojima su prihodi pali više od 20 posto (godišnji trošak 72 mil. kuna).
9. Građanima koji žive u državnim stanovima za razdoblje od 1. travnja 2020. do 1. travnja 2021. prolongiralo bi se plaćanje stambenih najamnina, privatnim najmodavcima preporuka je da ih smanje na 25% do 50% iznosa sadašnjih najamnina.
MJERE ZA PODUZETNIKE:
10. Oslobađanje od plaćanja poreza i doprinosa od 1. travnja 2020. do 31. prosinca 2020.
11. Ukidanje uplate predujma poreza na dobit.
12. Naplata PDV-a po naplaćenim fakturama.
13. Ukidanje svih parafiskalnih nameta od 1. travnja 2020. do 1. travnja 2021. (tijekom tog vremena pripremiti paket koji ostaje nakon tog razdoblja).
14. Porez na dobit 10 posto.
15. Ograničava se plasman kredita banaka tako da 70 posto plasiranih sredstava mora biti u gospodarstvo, a 30 posto građanima (od plasmana država će sufinancirati dodatno kamatnu stopu za financiranje projekata koji doprinose gospodarskoj neovisnosti RH (to već i sada rade gradovi, općine, jedinice regionalne i lokalne samouprave).
16. Zabranjuju se i zaustavljaju bilo kakve investicije u gradnju spomenika, kipova, vrtova, fontana, ukrasa i suspendira trošenje javnog novca na taj ili bilo koji sličan način dok se ne postignu održiva rješenja svih državnih vitalnih sektora.
17. Sve mjere vrijede za poduzetnike koji će zadržati svoje radnike u razdoblju od 1. ožujka 2020. do 1. travnja 2021. Sve drugo je poduzetnički rizik i tko ne želi može dati otkaz radnicima. Država neće javni novac trošiti na zadovoljavanje privatne potrebe za dobiti.
18. Uvodi se UMP model zapošljavanja gdje će se svi koji su prijavljeni na burzi sukladno potrebama i njihovoj edukaciji usmjeriti na izgradnju državnih vitalnih resora.
19. Svi trgovački lanci moraju vratiti cijene svih artikala na dan 1. ožujka 2020. do 31. prosinca 2020. ili niže (osim u slučaju opravdanog rasta od strane dobavljača), a država će dodatnim mjerama poticati otkupljivanje robe domaćih proizvođača, ponajprije hrane i osnovnih potrepština neophodnih za život.
20. Državni proračun kao i sve javne nabave moraju biti centralizirani i transparentni u svim stavkama jer trebamo početi koristiti ekonomiju obujma (osim stavki za sigurnost ako ne postoji osnovana sumnja) i prema kriterijima gdje firma s nula zaposlenih, tek osnovana firma ili poduzeće snekoliko stotina kuna prometa ne može dobiti posao vrijedan nekoliko desetina milijuna kuna.
21. Nalaže se svim gradovima, općinama, županijama i jedinicama lokalne samouprave otvoriti i voditi transparentan proračun, a jedan jedini operativni račun mora biti u državnoj banci jer i to je stvaranje financijske poluge za buduće djelovanje i razvoj gospodarstva.
22. Svi djelatnici u javnim službama koji obavljaju političke funkcije, od predsjednika Vlade do svih ministara i saborskih zastupnika, ne smiju si u navedenom period isplatiti plaću veću od 10.000 kuna neto. Oduzimaju se sva prava isplata dnevnica i ostalih beneficija od 1. ožujka 2020. do 1. ožujka 2021.
PREPORUKA ZA FINANCIRANJE:
23. Mirovinski fondovi trebaju biti predvodnici financiranja ovih mjera, a posebno po hitnom postupku omogućiti ulaganje u poljoprivredu. Ulaganjima u poljoprivredu i posebno otkup i okrupnjivanje zemljišta daju i dodatnu sigurnost za budućnost mirovina jer sve i da poslovi propadnu zemljište ostaje u vlasništvu hrvatskih građana kroz mirovinski fond. Proizvodnja hrane je od vitalnog interesa za hrvatske građane i državu i zato upravo sada treba što snažnije ulagati u OPG-ove.
24. Ulagati u sve energetske projekte kako bi se što prije osigurala energetska neovisnost države.
VIDEO Igor Rudan: Što svatko od nas može sada učiniti u borbi protiv pandemije COVID-19?
Dobro, ja nemam dugove jer nisam dizao kredit za auto ili stan, hoće li i meni država u tom slucaju pokloniti 50000 eura ili će jedan dio gradjana ostati kratkih rukava a drugi omastiti brk (dakle i novce i ovce). Dakle ispada da će "magarci" koji su mukotrpno stedili umjesto da su dizali kredite financirati one koji su isli u dugove, u tom slucaju pravicno bi bilo da se zbroji ukupni dug i podjeli s brojem duznika i da se onda i onima koji nisu duzni isplati gotovina u iznosu prosjecnog duga - to bi bilo recimo onda ok, tada bi se moglo reci da drzava misli na sve svoje gradjane a ne selektivno.