'Rijetka smo zemlja u kojoj je liječnik dio terenskog tima hitne'

Dr. Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, i sama ima iskustvo dugogodišnjeg rada u karlovačkoj hitnoj službi. Što se dogodilo i je li bilo propusta u slučaju intervencije Mattea Ružića u Zaprešiću, odbija pretpostavljati, ali ističe da prije izvještaja inspekcije ne želi ništa nagađati.

Nedostaje li timova u Zagrebačkoj županiji?
Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije sukladno Mreži hitne medicine raspolagao je s 30 timova T1, 10 timova T2 i 2 dežurstva. 2016. godine zatraženi su dodatni timovi te od lipnja iste godine raspolaže s 45 T1 i pet T2 timova. Od tada do danas nije bilo zahtjeva za povećanje broja timova. Napominjem i da, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave mogu osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu stanovnika na svom području iznad standarda utvrđenih obveznim zdravstvenim osiguranjem.

Što točno predviđa Mreža hitne medicinske službe i je li ona popunjena prema planu u cijeloj Hrvatskoj?
Trenutačno djeluje 709 timova T1, 205 timova T2 i 31 pripravnost. Ukupno, u odnosu na 2012. godinu, broj timova T1 povećao se gotovo 20 posto. Mreža je sasvim popunjena, a ulažu se veliki napori da se u timovima T1 popune radna mjesta liječnika koji se često uzimaju iz bolnica i drugih dijelova sustava. Pokrenut je projekt specijalizacije iz hitne medicine za 54 doktora medicine koji su trenutačno zaposleni u županijskim zavodima za hitnu medicinu.

Koje je prosječno vrijeme unutar kojeg stiže hitna u Zagrebu te u Zagrebačkoj županiji?
Prosječno vrijeme intervencije u 80 posto slučajeva je 10 minuta u urbanim i 20 minuta u ruralnim sredinama.

Kako su ustrojeni timovi u europskim zemljama, jesu li uobičajeni timovi bez liječnika?
Jedna smo od rijetkih preostalih država u kojoj je liječnik još uvijek dio tima izvanbolničke hitne medicinske službe, a u prošlosti to je bila praksa samo u bivšim socijalističkim zemljama koje i same napuštaju takav model. Anglosaksonske zemlje koriste paramedicse koji prolaze i do tri godine edukacije te kasnije rade pod supervizijom liječnika, a germano-frankofonske zemlje prakticiraju rendez-vous sistem gdje paramedicsi izlaze na intervenciju, a samostalno im se priključuje liječnik po pozivu paramedicsa ili po procjeni dispečera da izađe na teren istovremeno s paramedicsima. U Hrvatskoj je još 2016. godine kroz nastavak reforme predviđeno da glavnu ulogu u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi počnu preuzimati medicinske sestre i tehničari sa specijalizacijom iz hitne medicine, no Hrvatska komora medicinskih sestara zasad nije strukovno ispratila ovakav smjer razvoja ne šireći priznate kompetencije svojih članova. Osim toga, u planu je kroz Nacionalni kvalifikacijski okvir uvođenje paramedicsa, odnosno edukacije nemedicinskog kadra za poslove izvanbolničke hitne. Time bi se dodatno ojačao teren, a liječnike bi se rasteretilo i pozicioniralo u objedinjene hitne bolničke prijmove.

Tko određuje broj timova za određeno područje? Imaju li tu jedinice lokalne samouprave ingerencije?
Broj timova Zavodu predlažu županijski zavodi za hitnu medicinu te njihove županije kao osnivači, a prijedlog se upućuje Ministarstvu na donošenje. I jedinice lokalne samouprave mogu samoinicijativno platiti dodatni tim, no to čine sporadično.

Koliko je hitna služba atraktivna mladim doktorima?
Mladi doktori ne odlučuju se lako za specijalizaciju iz hitne medicine, ali ulažu se veliki napori kako bi ih se privuklo da ostanu u sustavu. U izvanbolničkoj hitnoj trenutačno radi 859 liječnika.

Kolike su plaće u hitnoj?
Prosječna plaća mladog liječnika u hitnoj medicinskoj službi iznosi 9000 kuna mjesečno, a satnica mu iznosi oko 80 kuna. Prosječna plaća mladog medicinskog tehničara ili medicinske sestre iznosi 6000 kuna, a satnica je oko 50 kuna.

Moraju li sva vozila hitne imati defibrilator?
Da, sva vozila moraju biti opremljena defibrilatorima.

Ovih dana mnogi tvrde da je hitna pred kolapsom, kako komentirate te izjave?
Hitna medicinska služba u Hrvatskoj nije pred kolapsom, ali očekivano traži ulaganja i dodatne napore kako bi dugoročno ostala dostupna i učinkovita. Organizacija hitne medicine kakva postoji danas uspostavljena je još 2009. godine kao dio Nacionalne strategije razvitka hrvatskog zdravstva 2006.-2011., a kontinuitet ima i u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020. Svako organizacijsko rješenje ima svoje vrline i mane, ali moramo težiti onome koje će biti ujednačeno po kvaliteti i dostupnosti, a održivo u smislu financija i ljudskih resursa. Danas imamo veći broj timova i veći broj liječnika na terenu nego ikad prije. Mreža hitne medicine iz 2012. godine predviđala je 595 timova T1 , 229 timova T2, 22 dežurstva i 44 pripravnosti.

Do većeg povećanja dolazi 2016. godine kada je predviđeno 708 timova T1, 206 timova T2 i 30 pripravnosti. Međutim, problem nedostatka liječnika problem je koji se javlja u cjelokupnom zdravstvenom sustavu, ne samo u hitnoj medicini i ne samo u Hrvatskoj. Moramo se prilagođavati i mijenjati naše navike i obrasce kako bismo izvukli maksimum iz svojih kapaciteta.