Inspekcija Ministarstva zdravstva utvrdila je da se postupilo prema pravilima struke u slučaju smrti Mattea Ružića (22) koji je preminuo na cesti u Zaprešiću zbog fatalnog napada astme od koje je kronično bolovao. Taj zaključak inspekcije još uvijek nije služben jer se sve dodatno provjerava budući da se niz podataka dosad objavljenih “ne poklapa”, ali se jednako tako u svjetlu ove tragedije otkrivaju i novi detalji. Tako su nam iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije odgovorili da je zbog odlaska hitnog tima s liječnikom iz Jastrebarskog na poziv za pomoć ovom mladiću u Jaski došlo do drugog smrtnog slučaja, a hitna nije bila dostupna.
Premalo timova s liječnikom
Hitni tim s liječnikom, podsjetimo, u Zaprešiću nije bio dostupan za Mattea jer su bili na drugoj intervenciji na kojoj su spašavali mladu djevojku u alkoholiziranom stanju koja je bila bez svijesti. Stoga je na teren izašao Tim 2 koji čine medicinska sestra i vozač, a istovremeno je pozvan da dođe prvi najbliži Tim 1 u kojem je i liječnik. Prvi takav slobodan tim bio je u Jastrebarskom jer su i ostali županijski timovi hitne bili na terenu.
Nakon poziva tim iz Jastrebarskog uputio se u Zaprešić, a upravo u to vrijeme hitna je zaprimila poziv za pomoć iz obližnje Jaske, no liječnik je morao na ovu intervenciju. Taj poziv za hitnu pomoć završio je smrću čovjeka u Jaski, čime je ova tragedija još veća i otkriva da nešto “ne štima” s ovakvom organizacijom hitne. Uostalom, izjavio je to i ravnatelj županijske hitne mr. Davorin Gajnik rekavši kako je “razvidno da je za ovakva područja broj od pet timova T1 nedostatan”, a valja istaknuti da u jednoj smjeni radi po jedan tim s liječnikom. Timova očito nema dovoljno, u jedan dan u Zagrebačkoj županiji uz poziv hitnoj pomoći izgubljena su dva života. A je li i tko konkretno zakazao na samom terenu, tek treba utvrditi jer se ne podudara vremenski slijed događaja; policija je službeno objavila da je mladić preminuo oko 17.15 sati, dok je poziv na broj 112 zabilježen u 17.25 sati. Prema tome se može zaključiti da je hitna pozvana tek kad je Matteo umro premda svjedoci koji su mu prvi pritekli upomoć govore sasvim suprotno.
– Pomozite mi, pomozite mi – prvo je glasno počeo vikati Matteo pokušavajući doći do zraka. Kako kazuju stanari Vrazove ulice, u nedjelju popodne, njegovi povici brzo su postajali sve tiši, da bi na kraju mladić potpuno zanijemio jer više gotovo uopće nije mogao disati. Upomoć mu je priskočilo dvoje prolaznika, a zatim i patronažna sestra koja se zatekla u blizini. Susjedi tvrde kako su odmah pozvali hitnu, kojoj je trebalo gotovo 15 minuta da stigne iako je udaljena manje od kilometra.
– Dječak je najprije meni umirao na rukama, osjećam kako mi se pod prstima njegov puls gasi, a ne mogu ništa. Laknulo mi je kad je došla hitna, ali nakon što su rekli da nemaju doktora, ma... uopće vam ne mogu opisati što mi je prolazilo kroz glavu. Javljaju oni drugoj hitnoj da im je potrebna pomoć, a da druga dođe hitna iz Jaske. Kad su stigli, dečko je već bio mrtav više od petnaest minuta. Pokušavali su ga reanimirati, ali uzalud – prepričao je Damir Pungartnik.
Službeni je podatak iz hitne pak da je poziv upućen u 17.25 sati, a dvije minute kasnije poziv je prebačen zaprešićkoj hitnoj, koja je već u 17.30 započela s reanimacijom na licu mjesta. Nespojivi su ti podaci s onim što govore svjedoci kao i s policijskim vremenom smrti nesretnog mladića. Toliko nelogičnosti dodatno nalaže odgovornima u zdravstvenom sustavu da ovaj slučaj ne ostave s ijednom nedoumicom. Da je Matteo imao kroničnu astmu, govore i članovi njegove obitelji, a baš kako su svjedoci opisivali da ga je pogodilo poput groma tako smrtonosni napad astme uistinu i izgleda. Voditeljica Poliklinike Specijalne bolnice za plućne bolesti u Rockefellerovoj prim. dr. Jelena Ostojić ističe kako se bronhi toliku stisnu da pacijent ne može ni udahnuti lijek kroz svoj inhaler.
Peru ruke od odgovornosti
– Astma je kronična bolest koja može biti povremena ili trajna, a osim izlaganja alergenu, pogoršavaju je i primjerice virusne infekcije ili tjelesni napor. Veliki broj bolesnika nema pogoršanja bolesti i nemaju poteškoća, ali ono što je najvažnije jest da se smrtonosni napad astme ili skoro smrtonosni napad astme može javiti i kod bolesnika koji imaju i teži i blaži oblik bolesti. Dakle može se javiti i kod onog tko se liječi samo monoterapijom, a pogoršanje simptoma se može javiti više tjedana ranije, ali i samo pola sata prije takvog napada – objašnjava ta liječnica.
Sućut obitelji preminulog mladića izrazili su i iz Ministarstva i iz hitne kao i zaprešićki gradonačelnik Željko Turk, koji je rekao da se ne osjeća odgovornim jer je organizacija hitne u nadležnosti županije, a ne grada te na nju nema utjecaj.
Za one koji naznaju a takvih je ovsje 99%, Hitna služba je u ingerenciji Županija !