Brakovi u Hrvatskoj kojima su muškarci stariji od žene od tri do šest godina imaju najmanji rizik za razvod braka i u koje parovi nisu ušli prije 25. godine. Što je žena u braku obrazovanija, veći je rizik za razvod, a u slučaju obrazovanijeg muškaraca obrnuto je – što su obrazovaniji, manje se razvode. Pokazalo je to istraživanje “Demografija razvedenih brakova u Hrvatskoj” znanstvenice Petre Međimurec sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koja je i doktorirala na tu temu o kojoj je prekjučer izlagala u zagrebačkom Ekonomskom institutu.
Analiza je pokazala i da se kod nas sve više razvode muškarci i žene s nižim socioekonomskim statusom. Kad je riječ o rizicima za razvod braka, psiholozi i sociolozi dodaju i da su manje rizični za razvod brakovi u kojima su parovi iste ili slične dobi, jednake inteligencije, ljepote, vrijednosti, sličnih političkih i religioznih uvjerenja, društvenog položaja. Ali brak nije matematika, a ni naši izbori, niti se svi uklapamo u prosjek, a osim toga, kako se mijenja društvo, mijenjaju se i razlozi koji neki brak čine (ne)stabilnim.
Proučila 44.336 prvih razvoda
Međimurec je napravila analizu sklopljenih i razvedenih brakova u Hrvatskoj od 1989. do 2014., što znači da je proučavala 44.336 razvedenih prvih brakova u tom razdoblju i više od 500.000 sklopljenih temeljem podataka koje joj je ustupio Državni zavod za statistiku pod strogim uvjetima. Nije imala pristup osobnim podacima, a ni podacima o nacionalnosti, vjeroispovijesti parova, ni regiji iz koje dolaze. Danas se u nas raspada gotovo svaki treći brak, a prvi je put 2016. broj razvoda prešao 7000 prema podacima DZS-a, ali još smo po broju razvoda ispod prosjeka EU. Podaci Eurostata o broju razvedenih na 100 sklopljenih pokazuju da smo 2016. imali 34,4 razvedena na 100 sklopljenih brakova, dok je prosjek EU bio 46,1. Naš najveći autoritet za područje sociologije braka i obitelji prof. Josip Obradović predvidio je da će nam zbog krize i kulturalnih utjecaja iz EU broj razvoda rasti iako Hrvatska po razvodima nije ni blizu skandinavskim zemljama, Francuskoj, Nizozemskoj, u kojima se raspada svaki drugi brak.
Pedeset godina razlike
– Očekivala sam da će najmanji rizik za razvod imati brakovi u kojima su parovi iste ili slične dobi kao u europskim zemljama, ali za Hrvatsku se pokazalo da je optimalno da muškarac stariji od žene od tri do šest godina. No, u jednom braku razlika je bila 50 godina – kazala je Međimurec, a prisutni su kroz smijeh uzvratili da je to sigurno doživotni brak.
S većom razlikom u godinama između žene i muškarca raste i rizik za razvod, ali ako je žena imalo starija od muža. Nije najsretnije, kazala je Međimurec, da muškarci i žene u brak ulaze prije 25., pa žena koja se vjenča s 34 godine ima od 40 do 60% veću vjerojatnost da će joj brak opstati od one koja je bila mlađa od 25.
– Rizik za razvod braka u Hrvatskoj raste i sa ženinim obrazovanjem, dok je kod muškaraca, što su obrazovaniji, rizik za razvod manji – kazala je Međimurec. A zašto je to tako, time se trebaju pozabaviti sociolozi i psiholozi. U Hrvatskoj se muškarci i žene s nižim socioekonomskim statusom sve više razvode jer nižeobrazovani imaju i više problema u braku. Iako nakon razvoda ljudi kažu da se nikad nisu trebali niti ženiti, istraživanje iz Nizozemske pokazalo je, kaže Međimurec, da više nisu toliko razlog za razvod nevjera i nasilje koliko raspodjela poslova u kućanstvu.
kad abi se gledalo na poštenje i čast već bi odavno više od pola brakova bilo raskinuto zbog nekog od partnera, ali nevjera odavno nije uzrok razvoda nego novac , nevjera je nešto uobičajenio u narodu koji davno ne drži do poštenja i istine.Inače , zna se da žene traže prvenstveno novac, kada dođu do novca, onda traže gdje da se potroše , od njih se odavno ne može očekivati neko poštenje i čast , s obzirom na privilegiranost žena u ovoj državi gdje ih je preko 70% na državnom koritu , pravo je čudo da ima ovako malo razvoda.