Kad ih svrbi, prislonit će se uz češkalicu, kad je vruće, rashladit će ih povremena maglica iz prskalica i sve vrijeme uključeni ventilator, kad im je vime puno, skrenut će u boks da štogod prigrizu dok robot obavlja mužnju, a koliko su koraka prevalile u danu, zabilježit će pedometar koji imaju na nozi.
Tako funkcionira blago na farmi muznih krava 36-godišnjeg Dejana Macičeka iz Žabjaka, sela u općini Rovišće. Zbog ovlaživača zraka, ni kod visokih temperatura nema oscilacije u proizvodnji mlijeka, proizvodnja je stabilna, a krave izvrsne mliječnosti. Pedometar će pak ukazati na to koja se uzvrtjela i treba je osjemeniti, a koja se ne kreće jer je nešto boli. U mužnji Dejan Maciček ima četrdesetak krava, uglavnom pasmine holstein. S deset posto od ukupnog broja simentalke su kod njega u manjini.
– Ima i onih krava koje "skrenu" na mužnju zbog hrane koja ih tamo čeka, ali ako prečesto ulaze, robot ih samo pusti van – objašnjava Dejan kako radi robot koji je kupio uz pomoć mjera za poljoprivrednike, a koji olakšava proizvodnju na ovoj mliječnoj farmi i omogućuje detaljan uvid u proizvodnju mlijeka baš svake krave, odmah odvajajući ako slučajno neko mlijeko nije dobro.
Godišnje 400.000 litara mlijeka
Robot im je omogućio i to da se više ne moraju ustajati u pet izjutra i da, na primjer, mogu otići bezbrižno na svadbu jer ne moraju biti u štali kad je mužnja. Uostalom, ako nešto nije u redu, on će im to i dojaviti, da netko dođe pogledati.
Ova mliječna farma obiteljski je posao pa uz Dejana i roditelje tu rade i njegov brat Valentin i njegova žena. Sama tradicija poljoprivredne proizvodnje u obitelji Maciček postoji generacijama, prije kravica, čijim su se uzgojem započeli baviti 1996. godine, uzgajali su svinje.
Dejan je od oca Franje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo preuzeo 2018. godine, kao treća generacija u obitelji koja se bavi proizvodnjom mlijeka. Iste je godine začeta i ideja o izgradnji vlastite mini sirane kako bi se zbog loše cijene mlijeka na tržištu njegovom preradom na gospodarstvu u finalne proizvode podigla cijena njihova osnovnog proizvoda.
Godišnja je proizvodnja oko 400 tisuća litara mlijeka, dio prodaju mini mljekari Veronika Desinić čiji su kooperanti, ostatak prerađuju u svježi sir, vrhnje, maslac, sir s okusima, kuhani sir, jogurte, sirutku... Proizvode i kvargl, sir koji je dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Imaju podosta stalnih kupaca, a novi ih mogu pronaći vrlo lako, na frekventnoj lokaciji kojom dnevno prođe desetak tisuća ljudi u središtu Rovišća, u kućici na cesti iz Zagreba prema Bjelovaru. Prodaju i na kućnom pragu, njihovi su proizvodi i u Bilogorskoj košari u Bjelovaru, Bjelovarskom sajmu...
Struja iz solarnih panela
– Po vrućini najbolje ide svježi sir – odgovara Dejan što kupci najviše traže.
Za izgradnju mini sirane iz europskog fonda prije četiri godine Macičekovima je odobreno 800 tisuća kuna, no na kraju su je ipak izgradili svojim novcem, dvjestotinjak kuna jeftinije, jer je nešto zapelo oko papirologije. Kako bi smanjili troškove električne energije čija je cijena za farmu vrtoglavo skočila, uz pomoć sredstava iz mjere za postavljanje obnovljivih izvora energije, Macičekovi su postavili solarne panele i proizvode struju za vlastite potrebe.
Dejan je završio za veterinarskog tehničara u srednjoj Gospodarskoj školi u Križevcima. Od fakulteta nije bilo ništa jer nije mogao trošiti novac koji nije sam zaradio.
– Za vikend sam dolazio doma, da pomognem. Nisam htio ići u inozemstvo, mislim da je kod nas ipak ljepše i tata je rekao da ćemo otvoriti mljekaru ako planiram ostati – kaže Dejan Maciček.
Nije to ništa, ima jedan robot koji je pametniji i od Plenkija i od Zokija skupa, ali ništa, njih dvojica ipak više vole da se glasački listići broje ručno.