Bile su sedamdesete godine prošloga stoljeća kad su se kućanica Ivanka i šef alatnice Zlatko Poslek iz Špišić Bukovice odlučili baviti poljoprivredom kako bi poboljšali skromni kućni budžet i omogućili tada malim sinovima Darku i Danijelu normalno djetinjstvo. Jedna od najprofitabilnijih kultura u Podravini i zapadnoj Slavoniji u to je doba bio duhan, pa su ga posadili i oni. Zbog poljoprivrede je Zlatko kasnije dao otkaz u firmi i devedesetih osnovao poljoprivredni obrt Zora, počevši i s proizvodnjom kamilice jer je tako mogao dodatno iskoristiti postojeće kapacitete sušare, da u svibnju kad se kamilica bere, a duhana nema, ne zjapi prazan.
Dvadesetak godina kasnije i njegov je stariji sin Danijel zbog poljoprivrede dao otkaz i s bratom Darkom 2009. osnovao tvrtku Herbea koja se bavi proizvodnjom i preradom kamilice. Početna proizvodnja bila je oko pet tona, danas je oko 150. Imaju i 11 kooperanta koji proizvedu još 300 tona kamilice uzgojene na 600 hektara zemlje. U ekološkoj proizvodnji Poslekovi imaju 160 hektara kamilice, a bave se i proizvodnjom ekološkog pira, na 20-ak hektara. Poslije svakog branja kamilice siju stočni grašak za zelenu gnojidbu. U maloprodaji se nikada nisu vidjeli, a širit će se dok oni mogu sve kontrolirati.
– Mi smo djeca duhana, on nas je naučio što je to poljoprivreda i što je to posao. Zaista smo krenuli od nule, bili najamni radnici i trudili se da možemo ovo imati – izgovara 44-godišnji Darko Poslek pokazujući opremljen i izgrađen uz pomoć mjera i sredstava iz fondova EU proizvodni pogon svoje firme u poslovnoj zoni u Virovitici u kojem se radi u tri smjene.
Roditeljski obrt nisu ugasili pa je Zora danas firma koja se bavi isključivo primarnom proizvodnjom kamilice i ujedno je i najveći kooperant tvrtke Herbea koja otkupljuje, prerađuje i obavlja plasman kamilice isključivo na inozemno tržište.
– Kroz ta dva poslovna subjekta zapošljavamo oko 30 djelatnika i tako osiguravamo egzistenciju za oko 120 ljudi. Izuzetno smo ponosni što možemo osigurati pristojne plaće ljudi su zadovoljni, a i mi s njima. Mislimo da radimo dobar posao i preporučujemo svima koji su vrijedni i žele naučiti nešto raditi da nam se pridruže kroz kooperaciju i proizvodnju kamilice – dodaje Darko koji je nakon srednje poljoprivredne upisao studij ekonomije.
POVEZANI ČLANCI:
Danijel je završio Agronomski fakultet, a stalnim usavršavanjem i informiranjem kroz seminare i radionice uvidjeli su braća koliko tržište Europske unije vapi za kamilicom jer su se i farmaceutska i kozmetička industrija okrenuli korištenju ljekovitih biljaka u svojim proizvodima.
– Hrvatska kamilica jedna je od najboljih u svijetu i mi se za plasman ne moramo brinuti – govore Poslekovi uvodeći nas u pogon za preradu kamilice koja se po branju suši u njihove 33 sušare na plin koje imaju u Špišić Bukovici.
Danijel nam objašnjava proces prerade i pokazuje vreće s kamilicom na kojima su ispisana imena proizvođača, tako da u svakom trenutku znaju čija se kamilica prerađuje. Sustav praćenja kvalitete kod njih je razvijen do najsitnijeg detalja.
– Latice se koriste u farmaceutskoj industriji – kaže. Od kamilice se uistinu iskoristi svaki dio, pa i prašina koja završava u filtar-vrećicama čaja.
– Mi smo se u ovom poslu prepoznali, volimo ga – kaže Danijel. – Kad ti loše vrijeme nanese štetu u polju, ne smiješ pasti u depresiju – dodaje Darko. Nadaju se da se o nasljednicima ne trebaju brinuti jer Darko ima dvoje, a Danijel troje djece. Baš kao što nisu morali brinuti ni Ivanka i Zlatko Poslek, sad umirovljenici i savjetnici u firmi svojih sinova koji ih plaćaju za minuli rad.
Herbea d.o.o., Špišić Bukovica
Bave se proizvodnjom, prodajom, otkupom i preradom ljekovitog bilja, a na 200 hektara njihove i 400 hektara zemlje kooperanata godišnje se uzgoji oko 450 tona kamilice, dio u ekološkoj poljoprivredi u kojoj imaju i uzgoj oko 50 tona pira godišnje. Kooperantima nude kompletnu uslugu, uključujući i obradu tla. Za svu kamilicu osiguran je plasman na inozemnom tržištu. Nakon svakog branja kamilice za zelenu gnojidbu siju stočni grašak.
Naravno da se izvozi. Psenica, mlijeko itd sve sto valja se izvozi a mi jedemo uvozno smece