Rolf Holub: Hrvatska će se tek tresti zbog Hypa

Čudni poslovi Hypo grupe godinama su u Hrvatskoj bili javna tajna, a o čudesnoj sprezi bankarstva i politike ni u Austriji se nije previše glasno govorilo. Prvi političar koji je prekinuo svojevrsni "zakon šutnje" bio je Rolf Holub, šef frakcije Stranke zelenih u koruškom parlamentu. Njegova stranka si je 2007. dala truda te je na stotinjak stranica sastavila dokument o spoznajama o aferi Hypo koje se, kako napreduje istraga koruškog odvjetništva, redom pokazuju kao točne. U međuvremenu je istragu pokrenuo i koruški parlament, a na čelo povjerenstva postavljen je igrom slučaja upravo Holub.

Kada ste Nadzor financijskog tržišta (FMA) prvi put izvijestili o nepravilnostima u Hypu?

- Još 2006. nakon što su mi suradnici iz Hrvatske poručili da obratim pozornost na dubiozne poslove s leasingom. Kontaktirao sam i s Joškom Vlašićem iz Zelenih, čiji su se kolege bavili Hypom, pa smo došli i do informatora iz Hypa.

Koruški Zeleni su još 2007. sastavili Kontrolni izvještaj o Hypu. Kako to da već tada nitko nije reagirao na aferu?

- Reagirati je trebala FMA. Stoga smo kao svjedoke pred povjerenstvom pozvali i osobe koje su u to vrijeme vodile FMA, među kojima i tadašnjeg ministra financija Karla Heinza Grassera (Austrijska slobodarska stranka). On će nam morati odgovoriti zašto se tada FMA ponašala kao da je sve bilo u najboljem redu.

Što je zadatak vašeg povjerenstva?

- Državno odvjetništvo nastoji razriješiti kriminalne aktivnosti, a istražno povjerenstvo koruškog parlamenta istražuje političke okolnosti koje su dovele do afere kako bismo mijenjali zakone i spriječili da se takve okolnosti opet pojave. Primjerice, je li Koruška nadzirala 25 milijardi eura jamstava. Također, ako netko iz političkih krugova nije nadzirao ono što je trebao, mora se utvrditi i politička odgovornost.

Svojedobno ste izjavili da su prijelomne točke u aferi bile prodaja Hypa BayernLB-u i poslovi Hypa u Hrvatskoj.

- Dio s Hrvatskom stoga što se pokazalo da je stvarna vrijednost Hypa 4 milijarde eura manja od one po kojoj je prodan BayernLB-u. To vam je kao da ste umjesto lipicanaca za istu cijenu dobili salamu od njega.

Kakve su interese imali Stoiber i Sanader da dogovore prodaju Hypa u kolovozu 2007.?

- Pristanak o prodaji Hypa BayernLB-u morale su dati nacionalne banke u svim zemljama, tako i HNB, koji nije bio oduševljen bavarskim vlasništvom nakon iskustva s Riječkom bankom, gdje je ranije nestao novac. Stoiber je morao otvoriti nekoliko vrata, a interes mu je bila bavarska logika da se Hypo pod svaku cijenu mora kupiti zbog širenja tržišta. Koliko dugo je Sanader na tome surađivao, ne znam, ali je neke stvari za Hypo u Hrvatskoj po svoj prilici obavljao u suradnji s Jörgom Haiderom.

Što mislite o tvrdnjama da je Stoiber prijetio povlačenjem podrške Hrvatskoj u procesu pristupanja EU?

- To je vrlo vjerojatno. Postoje televizijski prilozi na ZDF-u u kojima je Stoiber izjavio da se vode pregovori s Hrvatskom i da će njen ulazak u EU biti brži ako da pristanak za prodaju Hypa BayernLB-u.

Dakle, ključan je utjecaj politike.

- Smatram da bez političkih veza Jörga Haidera u Hrvatskoj i u istočnoj Europi širenje Hypa ne bi bilo moguće. Vjerujem da je on otvarao vrata poslovima i da se dijelio novac određenim političkim strankama za njihove predizborne kampanje. Uslijedio je scenarij "ruka ruku mije".

U srijedu su počela saslušanja svjedoka pred vašim povjerenstvom. Iz Hrvatske su pozvani Željko Rohatinski i Vladimir Zagorec. Koliki je bio Zagorčev udio u aferi?

- Njega smo stavili na listu svjedoka jer su tijekom istrage iz Hrvatske prema Austriji iskrsnule mnoge optužbe o pranju novca preko Lihtenštajna u kojima je on mogao biti povezan s političarima i suradnicima u Hypu. To je moglo ići tako da dobije kredit bez jamstava ili da nikad ne otplati dobiveni kredit. Ne znam koliko je daleko DORH otišao u istraživanju Zagorčeve uloge, no mi ćemo mu poslati listu pitanja i tražiti odgovore u pisanom obliku. Istražujemo jesu li direktive da mu se dodjeljuju krediti dolazile iz Klagenfurta, Hrvatske ili možda Lihtenštajna. Prema nekim mojim podacima, čini se da je procjena o riziku često bivala poništena iz Klagenfurta kako bi mu se dodijelilo kredite.

 O kolikim bi iznosima mogla biti riječ?

- Mislim da DORH već zna o kolikim se iznosima radi, inače sada ne bi bio u zatvoru. Ha, ha! U aferi Hypo u Hrvatskoj riječ je o puno većim iznosima i o mnogim drugim ljudima. Na području Hrvatske i istočne Europe nedostaje 4 milijarde eura razlike u procjeni između cijene po kojoj je Hypo prodan BayernLB-u i stvarne vrijednosti. Ili je možda netko vrlo pogrešno izračunao bilancu.

Koliko će trajati istraga?

– 100 godina! Naravno, ne toliko, ali sigurno najmanje godinu dana. Državno odvjetništvo je isprva smatralo da će posao obaviti za nekoliko mjeseci, no sada se pokazuje da će novi elementi afere iskrsavati do kraja godine. Mislim da je ovo tek djelić mreže, da je posrijedi sustav koji je proširen diljem svijeta te da je ovaj dio afere isplivao samo zato što je tako glupo napravljen da ga se lako moglo raskrinkati. Mislim da se mutne poslove inače inteligentnije prikrivalo.

Mislite li da će i u Hrvatskoj biti nekih političkih posljedica?

– Sasvim sigurno. Morat će se mijenjati kontrolni sustavi tako da banke i političari više ne smiju zajedno raditi a da se to nikome ne prijavi. Na to da političari u Hrvatskoj snose posljedice za svoje postupke, to ćete morati sami istjerati. Kao što u nekim drugim zemljama političari podnose ostavke kad se otkrije njihova umiješanost u ovakvo što.

Cijeli intervju pročitajte u subotnjem prilogu Večernjeg lista Obzor