U okolici Novog Marofa, kao i na još nekim mjestima u Varaždinskoj županiji smještenima uz vodu, sve veći problem, posebice u poljoprivredi, stvaraju dabrovi. Ruše drveće i po 15 metara visine, na potocima stvaraju brane, a time i poplave i štete na usjevima.
Nakon njihovog istrebljenja zbog krzna, prvi par dabrova uvezen je u Hrvatsku, točnije Lonjsko polje 1996. godine, a od onda su naselili gotovo sve rijeke i potoke na području kontinentalne Hrvatske. Tako su naselili i tekućice u okolici Novog Marofa, no zbog svojih brana koje su im potrebne za pribavljanje hrane, a koje zaustavljaju vodu stvarajući jezerca, potapaju većinom polja, voćnjake i šume smještene uz potoke i rijeke, piše evarazdin.
- U par dana su uspjeli izgraditi čak četiri brane na ovom potočiću. Kroz noć poruše drveće, odvuku ih u potok i ujutro je razina vode ispred brane za barem pola metra više od razine ispod brane, a dolazi i do izlijevanja vode iz potoka. Ljudi su ovdje prije uzgajali pšenicu i kukuruz, a sada je to nemoguće jer su im dabrovi tu stvorili močvaru. Ta zemlja je sada neupotrebljiva sve dok se potpuno ne isuši. Rade štetu, čovjeku su kroz noć uništili polje kukuruza, a nitko im ništa ne može - žali se jedan od mještana.
Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač kaže kako dabrovi ne čine samo poljoprivrednu štetu, već su doselili i na potok Koroščak u samom centru grada. - Bilo je interesantno kada su prilikom dogradnje dječjeg vrtića kroz noć radnicima u potok odvukli oko 200 komada letvi za krov. Dabrovi su ih kroz noć nosili u potok, a radnici su ih drugi dan vadili van i nosili na gradilište. Ta igra između njih je trajala svaki dan, već smo razmišljali zaposliti dabrove i na gradilištu, dobri su to radnici - našalio se.
Budući da su dabrovi strogo zaštićena vrsta te je zakonom zabranjeno njihovo istrebljivanje, jedino što je zakonom dopušteno je uklanjanje brana uz posebnu dozvolu Hrvatskih voda kako bi ih se otjeralo na neko drugo mjesto.
Video: Neobično otkriće u Vukovaru: Pronašli životinju bez očiju, smatra se izumrlom vrstom
Ljudska vrsta je jako nestrpljiva i nema razumjevanja za Prirodu. Tamo gdje dabrovi nacine branu se uzvodno od brane skuplja mulj i za nekoliko godina se "mocvara" pretvori u prvorazredno poljodjelsko tlo. Cim se mulj pocme ozbiljnije taloziti i dubina vode se smanjuje dabrovi se sele nizvodno i ponavljaju proces.