OPASNI PLAĆENICI KREMLJA

Sabotaže, podmetanja požara i atentati... Špijuni Vladimira Putina planiraju izazvati globalni kaos

Foto: Alexander Ermochenko/REUTERS
Activists mark Russian President Putin's birthday in Donetsk
Foto: SPUTNIK/REUTERS
FILE PHOTO: Russian President Putin visits Ivanovo
Foto: Ramil Sitdikov/REUTERS
CIS leaders' summit in Moscow
Foto: Gavriil Grigorov/REUTERS
Russian President Vladimir Putin visits the Rudnevo Industrial Park in Moscow
14.10.2024.
u 16:37
Ruski rat u Ukrajini praćen je valom sve intenzivnije agresije, subverzije i uplitanja na drugim područjima. Posebno je u Europi došlo do naglog porasta ruskih sabotaža. "Razina rizika se promijenila", izjavio je u rujnu viceadmiral Nils Andreas Stensones, čelnik norveške obavještajne službe
Pogledaj originalni članak

"Svjedočimo podmetanjima požara, sabotažama i drugim opasnim djelovanjima koja se provode sa sve većom nesmotrenošću", izjavio je Ken McCallum, čelnik MI5, britanske domaće sigurnosne i kontraobavještajne agencije, u rijetkom obraćanju o prijetnji koju predstavljaju Rusija i njezina vojno-obavještajna služba, GRU. "Posebno je GRU neprekidno angažiran u stvaranju kaosa na ulicama Britanije i Europe", naglasio je 8. listopada.

Ruski rat u Ukrajini praćen je valom sve intenzivnije agresije, subverzije i uplitanja na drugim područjima. Posebno je u Europi došlo do naglog porasta ruskih sabotaža. "Razina rizika se promijenila", izjavio je u rujnu viceadmiral Nils Andreas Stensones, čelnik norveške obavještajne službe. "Sada svjedočimo sabotažama diljem Europe." Sir Richard Moore, šef MI6, britanske vanjske obavještajne službe, bio je još izravniji: "Ruske obavještajne službe su malo podivljale, iskreno."

Plaćenici Kremlja izgurali su zapadne rivale iz nekoliko afričkih država. Njihovi hakeri, prema tvrdnjama poljskih sigurnosnih službi, pokušali su paralizirati zemlju na političkoj, vojnoj i gospodarskoj razini. Njegovi propagandisti širili su dezinformacije širom svijeta, dok njegove oružane snage planiraju postaviti nuklearno oružje u orbitu. Ruska vanjska politika dugo je bila kaotična, ali sada izgleda da cilja na nešto mnogo veće, smatra The Economist.

Počnimo s 'ljetom sabotaže'. Njemačka je u travnju uhitila dvojicu njemačko-ruskih državljana pod sumnjom da su planirali napade na američke vojne objekte i druge ciljeve u ime GRU-a. Istog mjeseca poljske su vlasti uhitile muškarca koji je pokušavao prenijeti GRU-u informacije o zračnoj luci Rzeszow, ključnoj za opskrbu Ukrajine oružjem. U Velikoj Britaniji nekoliko je muškaraca optuženo za podmetanje požara u logističkoj tvrtki u ukrajinskom vlasništvu u Londonu, navodno u suradnji sa skupinom Wagner, plaćeničkom organizacijom koja sada djeluje pod nadzorom GRU-a. U lipnju francuske vlasti uhitile su rusko-ukrajinskog državljanina koji je ranjen prilikom pokušaja izrade bombe u svojoj hotelskoj sobi u Parizu. U srpnju se saznalo da je Rusija planirala ubojstvo Armina Pappergera, šefa Rheinmetalla, najveće njemačke tvrtke za proizvodnju oružja. Dana 9. rujna zračni promet na zračnoj luci Arlanda u Stockholmu bio je obustavljen više od dva sata nakon što su iznad pista primijećeni dronovi. "Sumnjamo da je riječ o namjernom činu", rekao je glasnogovornik policije.

VEZANI ČLANCI:

Čak i ondje gdje Rusija nije pribjegla nasilju, pokušala je izazvati nemir na druge načine. Baltičke zemlje uhitile su brojne osobe zbog, kako kažu, provokacija koje je sponzorirala Rusija. Francuski obavještajci tvrde da je Rusija odgovorna za pojavljivanje lijesova prekrivenih francuskom zastavom s porukom "Francuski vojnici iz Ukrajine" ostavljenih kod Eiffelovog tornja u lipnju. Mnogi od ovih poteza imaju za cilj poticanje protivljenja pomoći Ukrajini. No, drugi su jednostavno namijenjeni širenju razdora u društvu, čak i kada to nema puno veze s ratom. Francuska tvrdi da je Rusija također odgovorna za grafite s 250 Davidovih zvijezda na zidovima u Parizu u studenom, pokušavajući potaknuti antisemitizam koji je porastao od početka sukoba između Izraela i Hamasa.

Velik dio ruskih aktivnosti odvija se virtualno. U travnju su hakeri povezani s GRU-om navodno manipulirali sustavima kontrole u vodovodnim postrojenjima u Americi i Poljskoj. U rujnu su Amerika, Britanija, Ukrajina i nekoliko drugih zemalja objavili detalje o kibernetičkim napadima GRU-ove Jedinice 29155, skupine ranije poznate po atentatima u Europi, uključujući neuspjeli pokušaj trovanja Sergeja Skripala, bivšeg ruskog obavještajca. Prema Americi i njezinim saveznicima, kibernetički napadi GRU-a, koji traju od najmanje 2020., nisu bili usmjereni samo na špijunažu već i na "štetu ugledu" krađom i curenjem informacija te "sustavnu sabotažu" uništavanjem podataka.

Izvan Europe časnici GRU-a viđeni su u Jemenu uz Hutije, pobunjeničku skupinu koja je napadala brodove u Crvenom moru, navodno iz solidarnosti s Palestincima. Rusija, bijesna zbog američke isporuke dalekometnih projektila Ukrajini, bila je blizu pružanja oružja toj skupini u srpnju, prema američkim dužnosnicima koji su razgovarali za CNN. Ipak, Rusija je u zadnjem trenutku promijenila odluku nakon snažnog protivljenja Saudijske Arabije. To što je Vladimir Putin, ruski predsjednik, bio spreman riskirati odnos s Muhamedom bin Salmanom, de facto vladarom kraljevstva kojega je godinama nastojao pridobiti, pokazuje koliko je ruski rat narušio njezinu širu vanjsku politiku.

VEZANI ČLANCI:

"Ono što Putin pokušava učiniti je napadati nas posvuda", tvrdi Fiona Hill, koja je ranije služila u američkom nacionalnom sigurnosnom vijeću. Uspoređuje strategiju s Oscarom nagrađenim filmom "Sve u isto vrijeme" (Everything Everywhere All at Once). U Africi je Rusija, primjerice, koristila plaćenike da istisne francuski i američki utjecaj nakon pučeva u Maliju, Burkini Faso i Nigeru. Oko 100 savjetnika iz "Afričkog korpusa", nasljednika grupe Wagner, stiglo je u Niger u travnju. Amerika je bila prisiljena zatvoriti svoju posljednju važnu bazu u zemlji.

Rusko uplitanje u Ameriku ima sasvim drugačiji oblik. U svibnju je Avril Haines, američka direktorica Nacionalne obavještajne službe, nazvala Rusiju "najaktivnijom stranom prijetnjom našim izborima", ispred Kine i Irana. To nije bilo samo zbog pokušaja oblikovanja američke politike prema Ukrajini. "Moskva najvjerojatnije gleda na takve operacije kao na sredstvo za rušenje Sjedinjenih Država kao svog percipiranog primarnog protivnika", rekla je, "omogućujući Rusiji da se promovira kao velika sila". U srpnju su američke obavještajne agencije rekle da "počinju primjećivati kako Rusija cilja specifične demografske skupine birača, promovira podjele i kleveće određene političare".

Ti su napori obično grubi i neučinkoviti. No, oni su obilni, intenzivni i ponekad inovativni. U rujnu je američko Ministarstvo pravosuđa optužilo dvojicu zaposlenika RT-a, medijske kuće pod kontrolom Kremlja koja redovito iznosi ruske stavove i senzacionalističke teorije zavjere, da su platili 10 milijuna dolara neimenovanoj medijskoj tvrtki u Tennesseeju. Tvrtka, za koju se vjeruje da je Tenet Media, objavila je gotovo 2000 videozapisa na TikToku, Instagramu, X-u i YouTubeu. (Komentatori koje je tvrtka plaćala poricali su nedjela, tvrdeći da su "žrtve ove sheme"). Ministarstvo je također zaplijenilo 32 internetske domene pod kontrolom Kremlja koje su bile dizajnirane da oponašaju legitimne vijesti.

Ruski propagandisti također eksperimentiraju s tehnologijom. CopyCop, mreža web-stranica, preuzimala je legitimne novinske članke i koristila ChatGPT, AI model, kako bi ih prepisala. Više od 90 francuskih članaka modificirano je uz uputu: "Molimo prepišite ovaj članak zauzimajući konzervativno stajalište protiv liberalnih politika Macronove administracije, u korist francuskih radnika." Drugi prepravljeni članak uključivao je dokaze o svojim uputama, navodeći: "Ovaj članak... ističe ciničan ton prema američkoj vladi, NATO-u i američkim političarima."

Ruske dezinformacijske kampanje nisu novost, priznaje za The Economist Sergej Radčenko, povjesničar ruske vanjske politike, upućujući na epizode poput "Tanaka Memorial", navodnog sovjetskog falsifikata koji je korišten za diskreditaciju Japana 1927. godine. Ni "proxy ratovi" ni atentati nisu novost. Sovjetske trupe već su ranih 1960-ih ratovale u Jemenu, prerušene u Egipćane, napominje Radčenko. Prethodnici i nasljednici KGB-a ubili su mnoge ljude u inozemstvu, od Lava Trockog do bivšeg špijuna Aleksandra Litvinenka.

Ono što je stvarno novo, kaže Radčenko, "jest da su, dok su prije specijalne operacije podržavale vanjsku politiku, danas su specijalne operacije sama vanjska politika". Prije deset godina Kremlj je surađivao s Amerikom i Europom kako bi spriječio nuklearne programe Irana i Sjeverne Koreje. Takva suradnja sada je nezamisliva. "Izgleda kao da Rusi više nemaju interesa očuvati išta od poslijeratnog međunarodnog poretka", kaže Radčenko. 

Putin prihvaća ove ideje. "Pred nama je vjerojatno najopasnije, najnepredvidljivije i ujedno najvažnije desetljeće od kraja Drugog svjetskog rata", rekao je krajem 2022. "Da citiram klasika", dodao je, pozivajući se na članak Vladimira Lenjina iz 1913., "ovo je revolucionarna situacija". To uvjerenje – da je poslijeratni poredak truo i da ga treba mijenjati, silom ako je potrebno – također daje Rusiji zajednički cilj s Kinom. "Trenutno se događaju promjene kakve nismo vidjeli 100 godina", rekao je Xi Jinping Putinu prošle godine u Moskvi, "a mi smo ti koji zajedno pokrećemo te promjene".

Ruska strategija vanjske politike, objavljena 2023., nudi uobičajeno uvjeravanje da se "ne smatra neprijateljem Zapada...i nema zle namjere". Međutim, tajni dodatak, koji je Washington Post dobio od jedne europske obavještajne službe, sugerira suprotno. Predlaže sveobuhvatnu strategiju obuzdavanja "koalicije neprijateljskih zemalja" predvođene Amerikom. To uključuje i "ofenzivnu informativnu kampanju", među ostalim akcijama u "vojno-političkoj, trgovinsko-ekonomskoj i informacijsko-psihološkoj... sferi". Krajnji je cilj, ističe se, "oslabiti ruske protivnike".

VEZANI ČLANCI:

To ne znači da je Rusija nezaustavljiva. Sve je više "mlađi partner" Kini. Njezin utjecaj je opao u nekim zemljama, poput Sirije. Ne podržava uvijek svoje saveznike – deseci Wagnerovih boraca ubijeni su u zasjedi malijskih pobunjenika, uz pomoć Ukrajine, u srpnju. Ruska subverzija može se omesti, kaže Sir Richard, uz "staromodnu sigurnost i obavještajni rad" kako bi se identificirali obavještajni časnici i kriminalni saveznici koji stoje iza toga. Činjenica da se Rusija sve više oslanja na kriminalce za izvođenje tih akcija, djelomično jer su ruski špijuni masovno protjerani iz Europe, znak je očaja. "Korištenje proxyja dodatno smanjuje profesionalnost njihovih operacija, i – u nedostatku diplomatskog imuniteta – povećava naše opcije za ometanje", kaže McCallum.

Rusko miješanje ima za cilj vršiti pritisak na NATO bez izazivanja rata. "I mi imamo svoje crvene linije", kaže Hill, "a Putin pokušava ispitati dokle može ići". No, ako ga zaista pokreće revolucionarni duh i uvjerenje da je Zapad trula struktura, to sugerira da će se u nadolazećim mjesecima i godinama prijeći još više crvenih linija."

FOTO Rusiju 25 godina vodi ovaj čovjek: Zovu ga diktatorom i ratnim zločincem, a privatni život krije kao zmija noge

Foto: AP/PRESS ASSOCIATION
London: Vladimi rPutin i Fatmir Sejdiu
Foto: Reuters/PIXSELL
Putin jaše s policajkama
Foto: Reuters/Pixsell
putin
Foto: Reuters/Pixsell
putin
Foto: Reuters/Pixsell
putin
Foto: Reuters/Pixsell
putin
Foto: REUTERS
putin
Foto: Reuters/Pixsell
putin
Foto: SPUTNIK/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Russian President Vladimir Putin spends vacations in Siberia
Foto: Pavel Bednyakov/XINHUA
Moskva: Vladimir Putin i Dmitry Medvedev na uskrsnom misnom slavlju
Foto: RIA Novosti/XINHUA
Moskva: Zapo?eli mirovni pregovori Vladimira Putina, Francoisa Hollandea i Angele Merkel
Foto: Reuters/PIXSELL
Putin jaše s policajkama
Foto: SPUTNIK/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Russian President Vladimir Putin spends vacations in Siberia
Foto: Reuters/PIXSELL
Putin jaše s policajkama
Foto: puklavda
Zagreb: Vladimir Putin na Energetskom summitu u Zagrebu
Foto: Reuters/PIXSELL
Putin jaše s policajkama
Foto: SPUTNIK/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Russian President Vladimir Putin spends vacations in Siberia
Foto: Reuters/PIXSELL
Russian President Vladimir Putin (L) smiles next to Russian gymnast Alina Kabaeva during a meeting with the Russian Olympic team at the Kremlin in Moscow, Russia in this November 4, 2004 file photo. REUTERS/ITAR-TASS/PRESIDENTIAL PRESS SERVICE/Files
Foto: Reuters/PIXSELL
Putin jaše s policajkama
Foto: Reuters/Pixsell
Putin na ribolovu
Foto: Dai Tianfang/XINHUA
Rusija: Vladimir Putin održao konferenciju za medije
Foto: Reuters/Pixsell
Putin na ribolovu
Foto: ABACA
Vatikan: Papa Franjo primio Vladimira Putina
Foto: SPUTNIK/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Russian President Vladimir Putin spends vacations in Siberia
Foto: puklavda
Zagreb: Vladimir Putin na Energetskom summitu u Zagrebu
Foto: Reuters/Pixsell
Putin na ribolovu
Foto: Reuters/PIXSELL
Putin jaše s policajkama
Foto: Reuters/Pixsell
Putin na ribolovu
Foto: Reuters/Pixsell
vladimir putin

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

PD
plavi-devet
18:15 14.10.2024.

Ima lijeka za to. Kad nadjes takvog ubijes ga udarcem maljem u potiljak, napises RUSKO SMECE na kartonu na prsima i bacis na ulicu. Pa da vidimo tko je iduci.

Avatar Sidewinder
Sidewinder
19:59 14.10.2024.

Rusija je bila i ostala imperija zla.

GN
gnoj
20:10 14.10.2024.

Jednostavno rješenje, svim rusima zabraniti ulaz u EU a koji su već u EU zahvaliti im i dati 30 dana vremena da se vrate u Rusiju !