Selak Raspudić: 'Čavajda ima pravo na pobačaj. No, ne razumijemo li mi i liječnike?'

Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić gostovala je u Političkom intervjuu tjedna Večernjeg lista gdje je kao predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova prvi put govorila o slučaju trudnice Mirele Čavajde. Razgovor s njom vodila je novinarka Petra Maretić Žonja.

Pogledajte intervju tjedna

"Ja sam predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova. Istodobno sam i bioetičarka po zanimanju, pa mi je ovo poznato i iz znanstvene perspektive. I ranije sam se bavila etičkim pitanjima u medicini. Što se tiče ovog slučaja, mislim da je važno naglasiti da on ima pravnu i etičku dimenziju i isključivanje jedne od tih dimenzija vodi nas u jednostrano isključivanje i osuđivanje, što sigurno nije dobra poruka kad je ovako kompleksan slučaj u pitanju. Ako me pitate oko djelovanja naših institucija iz pozicije zakonodavca, ovdje bismo se prije svega trebali koncentrirati na to da unaprijedimo trenutačni zakonodavni okvir da u njemu bude što manje nejasnoća kako bi liječnici imali jasnije smjernice za postupanje u budućnosti, odnosno da bi im zakon ostavljao manje moralnih dvojbi", kazala je saborska zastupnica.

Na pitanje nije li u ovom slučaju Zakon o pobačaju ipak jasan jer navodi tri moguće situacije kad je moguć prekid trudnoće nakon 22. tjedna, odgovorila je:

"Zakon je u ovom slučaju jasan i to je nedvojbeno što se tiče pravne dimenzije. Međutim, zakon kao takav nije dovoljno jasan, odnosno dijelovi koji se mogu povezati sa takvim slučajevima nisu dovoljno dobro razrađeni. Uzet ću primjer Nizozemske. Kad govorimo u kojim se slučajevima može učiniti pobačaj poslije 12. tjedna, prvo treba uzeti u obzir kada se oni mogu činiti, koja je granica za njih i je li to uobičajeno između 22. i 24. tjedna. Naime, 22. tjedan uzima se kao granica preživljavanja ploda izvan majčine utrobe. To bi bila granica u kojoj se ti slučajevi mogu događati. Drugo, postoji razlika između teških malformacija ploda koje bi također trebalo navesti i onih koje su nespojive sa životom. Primjerice, nizozemsko zakonodavstvo iz 2016. godine jasno razlikuje dvije vrste slučajeva: one koji su nespojivi sa životom i one koji su teški, s malim šansama za preživljavanje. One pobačaje koji idu prema tome da su male šanse za preživljavanje može se urediti i Kaznenim zakonom. Mi tu govorimo i o usmrćivanju fetusa. U Hrvatskoj treba riješiti kasne pobačaje. Međutim, oni zakonom nisu detaljno razrađeni zbog čega je i došlo do ovakve etičke dileme kod naših liječnika", smatra Selak Raspudić.

Istaknula je kako to ne opravdava propuste u postupanju institucija i dodala kako to uključuje i navođenje resornog ministra Vilija Beroša da se Čavajda njemu trebala javiti.

"Niti ona ima njegov broj, niti bi se trebalo očekivati da ministar rješava takva pitanja. Drugo, sramotno je iznošenje u javnost dijagnoze bez obzira na to što je sama pacijentica izašla u javnost s dijelovima svoje priče. On kao član medicinske struke to ne bi trebao činiti. Nepružanje i nemogućnost pružanja psihološke pomoći, u tom smislu vidim ozbiljne propuste institucija", objašnjava zastupnica Mosta u Hrvatskom saboru.

Selak Raspudić odbila je komentirati navode o tome da su posljednji nalazi trudnice Čavajde još i lošiji, dodajući kako nije upoznata s detaljima već sve što zna, zna iz i medija.

"Kao netko kome je poznata bioetička priča, moram istaknuti ovdje i različite etičke dileme koje iz ovoga proizlaze i ne mogu inzistirati samo na pravnoj dimenziji. Da, zakoni se moraju poštovati."

Na komentar voditeljice kako se trenutačni zakon ne poštuje, Selak Raspudić to potvrđuje i dodaje kako "mi, kao zakonodavac, moramo popraviti zakonodavni okvir".  Smatra da Mirela Čavajda ima pravo na pobačaj, ali se zapitala razumijemo li mi i liječnike.

"Ja se na to ne mogu oglušiti. Uz svjesne institucionalne propise, svjesni smo da se naši zakoni moraju poštivati. Kao ljudsko biće i kao netko kome je važna etička dimenzija, imam potrebu istaknuti da su naši liječnici promišljali o tome i u više komisija može li se to dijete spasiti i ima li šanse za preživljavanje. To što su oni iskazali volju da ga liječe, čin je humanosti, a ne nešto što trebamo ignorirati".

Istaknula je i kako se to ne može osuđivati te da bi bilo nepravedno od nje da ignorira tu dimenziju.

"Taj dio postupanja smatram humanim i voljela bih da se s toliko obzira pristupa bilo kojem nerođenom djetetu, a da obzir uključuje i trudnicu, gdje je bilo propusta, i da do tako pažljivog postupanja ne mora doći sve dok slučajevi ne izađu u javnost. Ovo nije banalna stvar. Osim činjenice da su se svi našli u nebranom grožđu jer se prvi put otvorilo pitanje pravne regulacije kasnih pobačaja, što je temeljni problem trenutačnog zakonodavnog okvira, a ne ovo o čemu SDP govori. SDP je dao zakonski prijedlog koji je nestručan, amaterski i pamfletistički i koji će onemogućiti ozbiljnu raspravu o pobačaju i koji ne uzima u obzir i ne regulira kasne pobačaje, što je najveći problem trenutačnog zakona."

VIDEO: Rasplet događanja! Slovenski liječnici odobrili prekid trudnoće Mireli Čavajdi

Upitana što bi trebalo biti u zakonu i na koji način bi feticid trebao biti reguliran, Selak Raspudić odgovara: "Što se tiče tog dijela, to ne mogu sama urediti. Što se tiče SDP-ova prijedloga zakona, u njemu evidentno nije konzultirana struka. Tu se brkaju osnovni medicinski pojmovi. U prijedlogu zakona možete pronaći teze da će se unaprijediti sadašnji zakonodavni okvir u skladu s onim što je već prisutno kod zemalja u našem okruženju, u kojima je moguć pobačaj do 12. gestacijskog tjedna. U Hrvatskoj je već dopušten pobačaj do 12. gestacijskog tjedna, a u zakonu piše do 10. tjedna od začeća, što je 12. gestacijski tjedan. Netko tko brka osnovne pojmove na takav način ne može pružiti ozbiljan zakon niti bi trebao ulaziti u ovu raspravu. To pokazuje problem da nitko pobačaju nije pristupio sustavno konzultirajući struku, nego je isključivo riječ o pamfletističkom pristupanju i prikupljanju političkih bodova u ovoj situaciji na tragediji jedne obitelji, a da problem koji otvara ova tragedija u njihovu zakonu uopće se ne dotiče."

Smatra da treba urediti dvije stvari – do kada su dopušteni kasni pobačaji i hoće li to biti neka granica ploda te što uopće znače teške malformacije i hoćemo li razdvojiti teške malformacije ploda s jedne strane i tešku nespojivost sa životom s druge strane. Ističe da je to teško urediti jer se medicinske spoznaje mijenjaju iz dana u dan. Kao primjer navela je da je to nekoć davno bio Downov sindrom, a sada se s time može normalno živjeti.

Napominje da to otvara ozbiljno pitanje, a to je koji je život vrijedan življenja. Napominje, kad se govori o malformaciji ploda, da to može značiti nisku kvalitetu življenja te se pita "jesu li ljudi koji imaju nisku kvalitetu života nedostojni življenja". Podsjeća da postoji prednatalna dijagnostika i da se na Islandu rađa najmanje djece s Downovim sindromom jer je u "našem društvu prisutna segregacija na temelju genotipa".

– Danas se šalje snažna poruka osobama s invaliditetom da nisu dostojne života jer se u ranoj fazi trudnoće, kad doznate da ne nosite gensko savršeno dijete, taj problem, kako kažu, može lako eliminirati. Mi sad postavljamo pitanje postoji li dijete koje može preživjeti izvan majčine utrobe, a nije vrijedno življenja jer njegov život neće biti dovoljno kvalitetan. Ja u to ne bih ulazila jer je to stručna odluka – objasnila je.

Govoreći o slučaju Čavajda, Marija Selak Raspudić rekla je kako misli da je neukusno od bilo koga od nas da misli da se može staviti u njezine cipele. Navela je i to da brojne zemlje, uključujući i Nizozemsku, imaju definiranu tu granicu između malformacije ploda i nespojivosti sa životom. Ponovila je još jednom da je u slučaju M. Čavajde bilo puno propusta institucija.

"Činjenica je da je više liječnika razgovaralo o tome može li se taj život spasiti i pomoći djetetu, a ja kao čovjek ne mogu reći da je to loše. To je humano." 

Rekla je da je do sada šutjela. Međutim, s obzirom na to da dolazi na red SDP-ov prijedlog Zakona o pobačaju, više ne može šutjeti te je ponovo istaknula kako je to nestručan prijedlog.

"Iz zakonodavne perspektive nama nisu problem rani pobačaji, problem je regulacija kasnih pobačaja. Kao što je poznato, nisam za zakonsku zabranu pobačaja. Imam s time moralni problem", dodala je. Nada se da će se to u budućnosti promatrati kao barbarski čin.

Na pitanje planira li Most iznijeti svoj prijedlog Zakona, Selak Raspudić je objasnila kako u sadašnjem zakonskom okviru, osim neregulacije kasnih pobačaja, ne spominje se ni metozni pobačaj.

– Treba pustiti struku i treba s njom razgovarati. Radim analizu prakse na razini cijele Europske unije – kazala je. Što se tiče mogućeg prijedloga Mosta o Zakonu, kazala je da u ovom trenutku do njega neće doći i da treba razgovarati sa strukom.