Čime se Hrvatska i Hrvati u svijetu mogu hvaliti i dičiti, a čega bi nas eventualno trebalo biti sram, odnosno na čemu bismo trebali poraditi kada se predstavljamo drugima te kakvu ulogu u svemu tome imaju naši inovatori i znanstvenici, u svom je predavanju “Brendiranje Hrvatske kroz ljude: važnost, inovativnost i kreativnost’’ pojasnio Božo Skoko, sveučilišni profesor na Fakultetu političkih znanosti.
– Proteklih smo godina jako puno govorili o brendiranju Hrvatske njezinom prirodom i mislim da smo u tome bili poprilično uspješni budući da je još uvijek prva asocijacija na Hrvatsku u zemljama Europske unije pridjev “lijepa”. Međutim, u sklopu ove konferencije želio bih da razmišljamo o tome možemo li Hrvatsku brendirati inovativnošću i kreativnošću odnosno ljudima – rekao je Skoko na početku izlaganja.
Istraživanja su, nastavio je, jasno pokazala da ona zemlja koja ima bolji imidž u međunarodnim odnosima i javnosti može i lakše profitirati izvozom svojih proizvoda, privlačenjem stranih investicija, turista, talentiranih ljudi, ali i predstavljanjem svoje kulture i svojih vrijednosti.
Švedski primjer
Još u prošlom stoljeću se ulaganje u imidž smatralo ulaganjem u dodanu vrijednost, ali u današnje doba to se smatra nečim što se podrazumijeva. Ona država koja sustavno ne upravlja svojim identitetom i imidžem jednostavno neće biti priznata i poštovana u međunarodnoj javnosti niti će moći zaraditi na svemu onome što radi. Danas identitet doživljavamo kao svojevrsnu ekonomsku kategoriju.
Prema zadnjem istraživanju Forbesa iz 2019. godine, Švedska je najuglednija zemlja svijeta. Zašto? Upravo zato što su ljudi diljem svijeta izrazili najveću spremnost za život i rad u toj zemlji, kao i najveće poštovanje prema njoj. Ona je percipirana kao zemlja visokog životnog standarda, dobrog života, visokih socijalnih i radnih prava, dobre proizvodnje i industrije, prijateljskih ljudi, zemlja kojom se dobro upravlja, a ono što je posebno važno za današnju konferenciju – zemlja inovativnih ljudi. Naravno da se to nije dogodilo slučajno, Švedska je 2007. godine u istraživanja i razvoj izdvojila 3,8% BDP-a. Time je vrlo brzo dospjela među pet najinovativnijih zemalja svijeta.
Poznati američki teoretičar i diplomat Joseph Nye, koji je bio dekan na Harvardu, napisao je da u 21. stoljeću neće više dominirati veličina zemlje, broj stanovnika niti ekonomska ili vojna snaga, nego snaga šarma i karizme. U kojoj mjeri je neka zemlja sposobna šarmirati svijet da postane uzor i koliko su drugi spremni slijediti je u pojedinim područjima. Rekao je da će u 21. stoljeću nacionalne priče postati jedna vrsta valute. Upravo zbog toga, kad govorimo o brendiranju Hrvatske, moramo razmisliti o tome ima li Hrvatska uspješnu priču koja će biti globalno atraktivna.
Pad u obrazovanju i znanosti
To se naziva i mekom moći. Postoje i globalni indeksi meke moći, a Hrvatska je prema indeksu Brand Financea u 2020. godini pala u svim pokazateljima u odnosu na prethodnu godinu. Najmanje smo pali na razini ugleda ljudi i njihove vrijednosti, a najveći pad doživjeli smo u obrazovanju i znanosti. U toj kategoriji pali smo s 38. na 64. mjesto. Oni su ove godine uveli posebnu kategoriju, a to je učinkovitost zemalja u borbi protiv pandemije COVID-19, a Hrvatska je u tome na neslavnom 64. mjestu. Usporedbe radi, Srbija je na 43. mjestu. Hrvatska jedino nije pala u kategoriji ljudi i vrijednosti. Dakle, Hrvati su i dalje percipirani kao gostoljubivi, vjerodostojni, srdačni, otvoreni, inovativni, tolerantni. U tome smo zadržali 37. mjesto. Usporedbe radi, Izraelci su na 47. mjestu, Slovenci na 50., Poljaci na 51.
Kada govorimo o globalnom utjecaju Hrvatske i njezinoj tzv. mekoj moći, onda možemo iščitati da su Hrvati najveća vrijednost Hrvatske. Tu govorimo i o našim znanstvenicima, sportašima, inovatorima, poduzetnicima, ali i manje poznatim osobama koje ljudi susreću kada dođu ovdje, u dijaspori ili bilo gdje u svijetu.
– Dakle, da zaključim, najveći hrvatski aduti u brendiranju su ljudi, priroda i baština. Međutim, kada govorimo o te tri kategorije, onda moramo voditi računa o tome da kreativnost i inovativnost ljudi možda najbolje predstavlja duh sadašnje države, aktualne zajednice. Zašto? Prirodu smo naslijedili ovdje kada smo došli u 7. stoljeću, kulturnu baštinu naslijedili smo od naših predaka, a inovativnost i kreativnost ljudi govori o konkurentskoj sposobnosti danas. Upravo ta dva segmenta ponajviše utječu na razinu meke moći i utjecaja u svijetu. Moramo pokazati da smo dostojni nasljednici onih velikana koji su predstavljeni na Večernjakovoj izložbi, moramo pokazati da smo mudri baštiniti ovaj predivni djelić zemlje koji smo i mi dobili u baštinjenje i moramo pokazati što smo danas napravili. Nemojmo se samo hvaliti onim što smo bili, već pokažimo ono što smo sposobni napraviti danas – zaključio je Božo Skoko.
Sta ce nama meka moc kad nama triba ona tvrda!? opet komunjare nesto muckaju!