Kraj godine posljednji je trenutak da se u lokalnim jedinicama, kao i u državi, isplaniraju prihodi, troškovi i investicije za iduću godinu. Od deset najvećih gradova u Hrvatskoj, polovica ih iduće godine namjerava učiniti nepopularan potez - povećati prirez, no svi će ostati daleko ispod i dalje najvećega, zagrebačkog prireza 18 posto, koji će, među ostalim, omogućiti da glavni grad i iduće godine prednjači u investicijama.
Split još bez proračuna
Od deset najvećih gradova u Hrvatskoj, najsiromašniji je Slavonski Brod, a najbogatiji, očekivano, Zagreb, Rijeka i Pula. Naime, kada se ovogodišnji gradski proračun podijeli brojem stanovnika prema popisu iz travnja ove godine, na svakog stanovnika Slavonskoga Broda dođe samo 1000 kuna, a na svakog stanovnika metropole četiri i pol puta više - 4843 kune! Da mogućnosti ulaganja nisu velike, shvatilo je i gradsko vodstvo u Brodu, te namjerava ne samo povećati prirez sa 6 na 8 posto, nego i zadužiti grad za 15 milijuna kuna kako bi se, među ostalim, mogao rekonstruirati glavni gradski trg.
Zanimljivo je da Velika Gorica, s tek deset tisuća stanovnika manje od Zadra, ima za gotovo 40 milijuna kuna manji proračun. No, novca bi u gradu koji je to postao tek nedavno bilo više da dugovi za komunalnu naknadu ne dosežu čak 24 milijuna kuna, a od toga je 7 milijuna duga već palo u zastaru! Velikogorička uprava novac će trošiti i na rekonstrukciju zgrade Pučkog otvorenog učilišta, gradnju plinske, vodovodne i kanalizacijske mreže.
U Splitu, koji se tjednima zabavlja političkim prepucavanjima oko Luke Podruga, proračun još nije donesen, a za iduću godinu planiraju stabilizacijski proračun, uglavnom plaćajući dugove za investicije u ovoj godini. Najveća je stavka i ove godine bila otplata kredita za uređenje Žnjanskog platoa, za dolazak Svetoga Oca, a ulagalo se i u kanalizaciju, pripremu sanaciju odlagališta na Karepovcu, ugradnju ventilatora u Marjanski tunel, koji bi nakon 20 godina u funkciji mogao dobiti - uporabnu dozvolu. I splitsku upravu muče nenaplaćene naknade i najamnine, što iduće godine kane popraviti, te povećati prirez sa 6,25 na 10 posto.
40.000 kuna za odlazak na Love parade
Zagreb, pak, raspolaže respektabilnim iznosom od gotovo 4 milijarde kuna, kao najjača ministarstva, i može planirati mnogo investicija, ali i izdvojiti 40.000 kuna za odlazak grupe likovno-dramskih umjetnika na berlinski "Love parade", najveći europski rave party. Sport, koji gradonačelnici redom vole jer se tamo skuplja najviše potencijalnih glasača, ali i kultura, dobit će iduće godine najviše investicijskoga novca. Za dovršenje zapadne tribine Dinamova stadiona planirano je 9,6 milijuna kuna, za dovršenje sportskog centra NK Zagreb 12 milijuna, a i Spajićev Dragovoljac dobit će 600.000 kuna za igralište s umjetnom travom. Nakon godina najavljivanja, ostvarit će se i gradnja bazena u Utrini, što je sa 20 milijuna kuna najveća sportska investicija 2002. u Zagrebu. Za sustav umjetnog snijega na Sljemenu otići će 6 milijuna kuna. Novo pročelje dobit će Koncertna dvorana Lisinski, a 16 milijuna kuna ide i za dovršenje Zagrebačkog kazališta lutaka koje će iduće godine biti i otvoreno. Tu je i gradnja dva nova vrtića, na Jarunu i u Retkovcu, te projektna dokumentacija za još dva vrtića. Ma koliko su Zagrepčani svojedobno gunđali zbog visokog prireza, očito je da bi bez njega o poboljšanju komunalnog standarda mogli samo sanjati.
Rijeka, treći po veličini grad u Hrvatskoj, neće povećati svoj prirez koji je 6,25 posto, ali će se zato zadužiti 60 milijuna kuna. Lavovski dio proračuna, 30 posto od 544 milijuna kuna, otići će na rješavanje prometnih začepljenja, gradnju drugog profila riječke obilaznice i drugo. Pulska se, pak, gradska uprava i dalje bavi političkim problemima, a za iduću godinu zasad su vršitelji dužnosti pročelnika pripremili samo privremeno financiranje grada u prvome tromjesečju. Razmjerno bogata Pula, gdje je prirez 7,5 posto, mogla je ove godine sagraditi dječji vrtić, novu prometnicu, obnoviti postojeće.
Karlovački prirez sa 7,5 na 12 posto
Niz investicija poduzela je i gradska uprava Karlovca, koja je odlučila povećati prirez sa 7,5 na 12 posto. Uređenje Rakovca, gradnja nogostupa, mrtvačnice, javne rasvjete, rekonstrukcija raskrižja, obnova kazališta "Zorin dom", gradnja vodovoda, obnova sakralnih objekata, revitalizacija gradske jezgre. No, planova za koje nema novca ipak je još cijeli niz.
Osječko Gradsko vijeće treba odlučiti hoće li povećati prirez sa 7,5 na 13 posto, ali se ipak planira nešto manji proračun nego ove godine. Dvije sportske dvorane odnijet će 9 milijuna kuna, a planiraju se i ulaganja u rasvjetu, kanalizaciju, ceste, trgove.
Silvana Perica