Nakon izjave Mirele Holy da su se u Zagrebu preko reda cijepili različiti dotepenci i naknadnog pojašnjavanja da se dotepenac odnosi na one koji se cijepe preko reda, nameće se pitanje tko su dotepenci i je li taj izraz i u kojem kontekstu primjereno koristiti?
Krenimo od Anićeva rječnika prema kojem je dotepenac onaj koji se dotepao, došao tko zna otkud, došljak, a dotepsti znači naseliti se, doskitati, doklatiti se, doklatariti... Ne treba biti neki stručnjak pa zaključiti da dotepenac nema neutralno značenje kao doseljenik.
Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ističe da je mnogo naziva za osobu koja se naselila, koja nije starosjedilac, a onda u prenesenom značenju i onog koji se nije prilagodio novoj sredini.
– U svim našim govorima pregršt je takvih naziva: dojdek, dotepenec, dotepenac, dotepuh, dogon, dođoš, došljo, a standardnojezično došljak, pridošlica, doseljenik u opreci prema domorodac, starosjedilac. Kako naši rječnici bilježe, svi ti narodni izrazi imaju pogrdan prizvuk, odnosno pejorativno značenje. A izraz dotepenac, etimološki povezan s glagolom dotepsti se, u pogrdnome značenju dovući se, doklatiti se, a zapravo naseliti se odnekud, među prvima je u svojim djelima rabio Šenoa upravo u pogrdnome značenju – ističe Jozić.
Tko ima veće pravo na grad?
Naš poznati jezikoslovac Alemko Gluhak u kontekstu Holyine izjave drži da je nategnuto tumačiti da se dotepenac odnosi na autohtone Zagrepčane i one koji to nisu.
– Ta se riječ u kontekstu njezine izjave odnosi na one koji su se dotepli nasumičnim gibanjem do mjesta na koje ne spadaju i naletjeli na cjepivo – kaže Gluhak.
No dotepenac nije samo izraz u ingerenciji jezikoslovaca već i sociologa jer je bitan kontekst u kojem se koristi, na koga se odnosi i s kojom namjerom. Sociolog Sven Marcelić ističe da se izraz dotepenac koristi u Zagrebu kao reakcija na proces urbanizacije i jasno je da nije neutralan kao doseljenik.
– Dotepenac se koristi kao vrsta obrane onih koji su u Zagrebu bili prije doseljenika i smatraju da imaju veće pravo na grad. I Krleža je u svom poznatom eseju pisao da, čim se maknete od Esplanade, nailazite na blato, na mjesta u kojima su Azija i tifus, a to je danas širi centar Zagreba, Vrbik, Jarun... Dotepenac ima neke sličnosti s izrazom vlaj, koji se koristi u Zadru i Splitu. Naravno da su migracije stanovništva utjecale na promjenu društvenih normi, običaja, mijenjale su socijalnu sliku grada, no bi li Zagreb i Split bili danas to što jesu da se u njih ljudi nisu doseljavali? Zagreb je 1931. imao 186.000 stanovnika i u manje od 100 godina učetverostručio je broj stanovnika. Problem je što se, koristeći izraze dotepenac ili vlaji, ponašanje određenih pojedinaca preslikava na cijele skupine ljudi iz nekog kraja pa se smatra da su tako svi Hercegovci i Vlaji takvi i takvi i to ima elemente kulturnog rasizma – govori Marcelić.
Demograf Anđelko Akrap dodaje da nema u svijetu sredine koja s ravnodušnošću prihvaća doseljenike, ali i napominje da su Zagreb gradom učinili doseljenici. Do 2. svjetskog rata doseljavali su se ljudi iz Zagorja, Prigorja, 60-ih u Zagreb se doseljavaju ljudi iz Slavonije, Like, Gorskog kotara, Dalmacije, a 70-ih povratnici iz inozemstva, porijeklom iz Hercegovine, a bilježi se i jako doseljavanje iz banjolučkog kraja Srba, Muslimana i Hrvata.
Sociolog Ivan Balabanić govori da je izraz dotepenac imao smisla prije 100 godina kad je postojala uža gradska jezgra u kojoj su živjele hrvatske i kroatizirane njemačke obitelji i njegovale gradski štih, no nakon 2. svjetskog rata doseljavaju se i Slavonci, Dalmatinci, Hercegovci i neumjesno ih je sada zvati dotepencima.
Nije u skladu s vremenom
– Zagreb je po sastavu stanovništva Hrvatska u malom i danas je neumjesno koristiti izraz dotepenac u gradu u kojem je jako malo “pravih Zagrepčana”. Taj izraz koristio se za one koji su doselili u Zagreb, a po kulturnim obrascima i načinu života ne spadaju u Zagreb i teško da se može odnositi na one koji su se cijepili preko reda. Više ga shvaćam kao pokušaj Holyina izvlačenja. U kontekstu te izjave dvostruko je uvredljiv jer je poruka bila da dotepenci uzimaju cjepivo “pravim Zagrepčanima”, dotepenci su na pozicijama moći i odlučuju tko će se cijepiti. Govoriti danas o dotepencima izvan je konteksta vremena u kojem živimo – kaže Balabanić.
Nema većih fašista od "naših" antifašista