Ta igra, kada države kažu da će problem granica riješiti jednog lijepog dana, nakon pristupanja, to se neće ponoviti. Ne sa mnom, emfatično je jučer uzviknuo, i malo pritom poskočio, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nakon govora premijera Andreja Plenkovića u Europskom parlamentu.
Republičke granice
Okidač je bilo pitanje granice između Slovenije i Hrvatske, koje su potencirali slovenski zastupnici, dok je hrvatski premijer ponavljao kako Hrvatska nudi dijalog te da je neodgovorno jednostranim potezima uvlačiti u spor stanovnike. I dok su odvjetnici hrvatskih ribara u ponedjeljak predali žalbe na prijave koje im je poslao slovenski MUP, Hrvatska se nalazi u situaciji kad još tri države iz susjedstva – Srbija, Crna Gora i BiH – žele u EU. Ali, prema Junckeru, to će moći samo ako se dogovore s Hrvatskom o granici.
Hrvatski je stav u svim teritorijalnim sporovima isti – republičke granice u SFRJ trenutkom osamostaljenja postale su međunarodne. Međunarodno pravo podržava taj stav, kao i zaključci Badinterove komisije. U bivšoj državi republičke granice nisu bile određene na terenu, već je državno zakonodavstvo upućivalo na republičko. A zakonodavstvo SR Hrvatske, kao i ostalih republika, kazalo je kako “teritorij republike čine općine koje pak čine katastarske općine”. Princip katastra nije mogla zanemariti ni kompromitirana arbitraža sa Slovenijom. Sa Srbijom se situacija zasad, simbolički i formalno više nego sadržajno, maknula s mrtve točke. Krajem prošle godine održan je sastanak koordinatora za rješavanje otvorenih pitanja.
Novi poučak
Granicu s BiH regulira sporazum Izetbegović – Tuđman. S Crnom Gorom se razgovaralo na ekspertnoj razini. Sa sve tri države sve su opcije otvorene – odnosno, granica će se urediti kako se dogovore, bilateralno ili na sudu, s time da arbitraža više za Hrvatsku nije opcija.
Unošenje kriterija rješavanja granice može se promatrati dvojako. S jedne strane, Bruxelles se ne bi smio miješati u bilateralna pitanja, kao što se nije miješao ni kad su u Europsku uniju ulazile države bez riješene granice.
No s druge strane, to je rezultat slovensko-hrvatskog poučka i želje EU da ne uvozi sukobe te pokazuje što se događa kad jedna država, kao Slovenija, instrumentalizira granicu u političke svrhe i koristi se njome kao sredstvom ucjene.
Pogledajte i što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Pa šta nije granica Kalobag - Ogulin - Kalovac - Vilovitica ?