Slavonija je u srednjem vijeku bila prepuna crkava, ali malo je onih koje su do danas ostale sačuvane. Kada je u 11. stoljeću ponovno uspostavljena crkvena organizacija, na ovom se prostoru počinju graditi crkve koje se često podižu na kasnoantičkim objektima ili se grade na novim pozicijama, u početku vjerojatno od drva, a poslije od opeke i kamena. Materijali od kojih se grade sakralni objekti ovisne o tome koliko je imućna zajednica koja ih podiže.
Svjedoci vremena
U izvorima se spominju mnoge crkve sagrađene tijekom srednjeg vijeka. Neke od onih koje su do danas ostale očuvane su crkve sv. Martina u Lovčiću, sv. Stjepana u Glogovici, sv. Marije u Slavonskom Kobašu te sv. Petra u Brodskim Zdencima. U širem okružju mogu se još spomenuti crkva sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu, crkva sv. Jurja u Bilicama i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dragotinu. Crkva sv. Benedikta u Oriovčiću ponovno je sagrađena početkom 20. stoljeća na temeljima srednjovjekovne crkve. Ostale sakralne građevine su tijekom proteklih stoljeća srušene, ali za nekoliko njih, poput crkve sv. Dionizija u Kruševici, sv. Petra u Surevici, sv. Marka u Slavonskom Brodu i sv. Mihovila u Šušnjevcima, poznata je pozicija položaja.
Upravo srednjovjekovnim slavonskim crkvama posvećena je izložba koja je nedavno otvorena u Muzeju brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu. Izložbom su obuhvaćeni svi poznati sakralni objekti na području brodskog Posavlja, prikupljeni artefakti te svi dostupni podaci o crkvenom ustrojstvu i župama te arhitekturi i važnosti pojedinih crkava.
– Na mjestima pojedinih crkava provedena su arheološka istraživanja te su upotpunjena saznanja o njihovu izgledu, načinu gradnje, vremenu nastanka i karakteru. Prikupljeno je i dosta arheoloških pokretnih nalaza koji su pronađeni pri istraživanju srednjovjekovnih groblja nastalih oko crkava – kaže autor izložbe, arheolog Josip Lozuk.
Najstarija sačuvana crkva, ona sv. Martina u Lovčiću, nastala je u 12. stoljeću i pripada romaničkoj sakralnoj arhitekturi, a ostale pripadaju razdoblju gotike. Na zidovima pojedinih crkava vidljivi su ostaci fresaka i natpisi na glagoljici. Poseban segment izložbe je preslikani plašt fresaka iz crkve u Lovčiću, dug 12 i visok dva metra. Proučavanjem izvora, literature, toponima i usmene predaje utvrđeno je da je samo u brodskom Posavlju prije turskih osvajanja bilo podignuto više od 50 sakralnih objekata. Karakter i važnost, kao i način i vrijeme gradnje pojedinih crkava najčešće nisu jasni, osobito ako o sakralnom objektu nema pisanog traga.
– Ovom se izložbom pokušava rasvijetliti prošlost srednjeg vijeka kroz srednjovjekovne crkve. Nažalost, većina je tih crkava uništena ili su na njihovim temeljima sagrađene nove crkve. I one koje su preživjele mnoga burna stoljeća bile su izložene devastaciji, propadanju i oštećivanju, osobito u vrijeme 150 godina osmanlijske vlasti. Ponegdje su groblja koja ih prate još u funkciji, ali većina ih je napuštena – objašnjava Lozuk.
Neprocjenjiva vrijednost
Mnoge su srednjovjekovne crkve bile građene od drva pa su i zbog zuba vremena propadale, a osobito ako bi se kršćanska zajednica tog sela raselila. Mnoga naselja, a s njima i njihovi sakralni objekti, nestali su, raseljeni ili uništeni već u prvom naletu turskih osvajača. Očuvane crkve svjedoci su davnog i drukčijeg vremena, ali danas one predstavljaju nezaobilazni biser i veliku vrijednost kao kulturno i crkveno nasljeđe. Važne su za proučavanje srednjovjekovlja Slavonije, ali i cijele Hrvatske.
– Srednjovjekovne crkve u Slavoniji istražuju se već desetljećima. Izložba je zapravo sukus svih tih istraživanja brojnih arheologa i povjesničara. Ona na određeni način upozorava da je tijekom svih tih stoljeća zahvaljujući dostupnim nalazima, ostacima svega nekoliko sačuvanih crkava, ali brojnim temeljima, informacijama i zemljovidima ovaj kraj i u srednjem vijeku itekako vrvio životom i da su tu živjeli kršćani, katolici i Hrvati – kaže ravnatelj brodskog muzeja Hrvoje Špicer.
Kako ističu autori izložbe, pred cijelom zajednicom postavlja se velik zadatak da se pozicije srednjovjekovnih crkava bolje prouče i istraže te da se povede jača briga o njihovoj zaštiti. One nam daju pregršt informacija koje su neprocjenjivo vrijedne za znanost, ali i za našu lokalnu sredinu, jer nas uče o prošlosti i temeljima naše kulture i samobitnosti.
FOTO Pogledajte kako sada impresivno izgleda obnovljena katedrala Notre-Dame