Stanari bez dozvola jer ih je investitor prevario za parkiralište

Legalizacija 150 tisuća bespravno sagrađenih zgrada mogla bi zapeti na broju parkirališnih mjesta uz zgrade i vatrogasnim prolazima. Vlada je ovo ljeto donijela zakon o legalizaciji i odredila kraj iduće godine kao krajnji rok do kada svi vlasnici trebaju predati zahtjev za ozakonjenje nezakonito sagrađenih zgrada. Službenici lokalne samouprave zaduženi za provedbu zakona upozoravaju da unatoč dobroj volji zakonodavca mnoge zgrade neće dobiti papire ako se ne ublaže kriteriji za specifične situacije.

>> Što je potrebno priložiti uz zahtjev za ozakonjenje?

Imaju i vlasničke listove...

U Zagrebu bi, na primjer, mogla zapeti legalizacija svake druge zgrade sagrađene od 1990. do 2007. jer je u tom razdoblju kontrola bila slaba pa su investitori uglavnom radili što su htjeli. Najčešće se događalo da bi dobili dozvolu za četiri stana, a sagradili osam i više.

– Neke od tih bespravno sagrađenih zgrada čak su i etažirane i vlasnici imaju vlasničke listove, ali to ne znači da prema zakonu ne bi mogle biti uklonjene. Stanovi su prodani, investitora više nema, a žrtve su sadašnji vlasnici tih stanova koji su već jednom prevareni jer ih sustav nije zaštitio – kaže nam inženjerka građevinarstva zadužena za provedbu zakona. Popis i opis usklađenosti stambenih zgrada s dozvolom kontrolira se tek od 17. srpnja 2006. (po članku 10), kada je donesen Zakon o izmjenama i dopunama zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Novi zakon omogućuje legalizaciju građevina koje su u skladu s prostornim planom i građevina koje su sagrađene protivno prostornom planu, što se do sada nije moglo i što jest novost tog propisa. Sugovornica upozorava da za zgrade sagrađene protivno planu treba (od tijela koja prema posebnim propisima u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuju posebne uvjete) ishoditi razne dozvole.

Projektna dokumentacija tako obavezno ide na MUP i tamo se može ustanoviti da predmetna građevina ne zadovoljava propise iz domene zaštite od požara ili dođe na razmatranje odjela za promet u gradskom uredu pa se ustanovi da na parceli nema mogućnosti za osiguranje propisanog broja garažno-parkirališnih mjesta. U oba slučaja građevinu nije moguće legalizirati! Dozvole moraju dati i sva javna poduzeća – vodovod, elektra i kanalizacija – gdje ne bi trebalo biti zastoja, ali bez dodatnih naputaka odjeli prometa i MUP vise u zraku. Vlasnici bi tako ostali zarobljeni u svojim nekretninama jer njima ne mogu slobodno trgovati i provoditi druge imovinsko-pravne radnje, proračun ostaje uskraćen za iznose komunalnih i vodnih naknada te naknada za zadržavanje zgrada u prostoru – a zgrada ostaje i dalje na svom mjestu!

– Posebne službe koje izdaju potvrde da zgrada nije protivna posebnim propisima trebaju ublažiti svoje kriterije zbog specifične situacije, ali i predložiti neke od konstruktivnih načina rješavanja konkretnih problema. Na primjer, ako zgrada nema omogućen pristup za vatrogasno vozilo, neka se uvjetuje gradnja dodatnog požarnog stubišta. Ako na parceli nije moguće osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta, za mjesta koja nedostaju može se platiti posebna pristojba i slično – kaže naša sugovornica.

Dvorišta bez obrane

Da je taj ustupak u duhu zakona, pokazuje i to što su prema našem zakonu legalne sve građevine evidentirane u katastarskom operatu prije 15. veljače 1968. godine. Većina tih građevina ne bi zadovoljila današnje posebne propise i uvjete sigurnosti. Na primjer, cijeli zagrebački Gornji grad i veći dio Donjeg grada – Centra nema osigurana parkirališna mjesta i nije omogućen pristup vatrogasnom vozilu za branjenje stanova orijentiranih samo na dvorišnu stranu, ali te su građevine legalne i nisu predmet ovog zakona.