Korištenje ventilatora naplaćuju 120 kn, a zube ne popravljaju, već vade

Dvanaest sam godina u domu, a deset sam čekala na mjesto. I prezadovoljna sam. Gdje bih kod kuće mogla imati takvu skrb? Sad se i moja kći i zet već upisuju za mjesto u domu. Rekla sam im da požure jer ih čekam – izgovorila je 92-godišnja Mira Šiljak, korisnica zagrebačkog Doma za starije osobe Centar.

Posljednjih šest mjeseci u istom je domu i Bosiljka Kosar. Kaže da je joj je ovdje lijepo i da nitko ne prođe pokraj nje bez pozdrava. Doduše, u početku je mislila da joj neki ne odzravljaju, a onda je shvatila da ih mora glasnije pozdravljati jer je u trećoj dobi mnogima već dobrano načet sluh. Bosiljka Kosar je na smještaj čekala devet godina.

Mirovina manja od 500 kn

U ovom trenutku na listama čekanja za smještaj u državnim domovima za starije nalazi se 17.000 osoba. Na red dođu u prosjeku za četiri do osam godina. S druge strane, u privatnim domovima oko deset je posto kapaciteta sve vrijeme prazno. Razlog je jednostavan: skuplji su. A u nas 94 tisuće umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna. Po kvaliteti života starijih osoba – koje sada čine 17,7 posto populacije, a doskora će ih, po svemu sudeći, biti i puno više – Hrvatska se nalazi na tek 61. mjestu u svijetu, dok po njihovu siromaštvu zauzima porazno četvrto mjesto unutar Europske unije.

Podaci su to koje je na konferenciji “Ljudska prava nemaju rok trajanja: Život u domu za starije i nemoćne” iznijela pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Konferenciju je pravobraniteljica organizirala u povodu sutrašnjeg Međunarodnog dana ljudskih prava. Kakvo je stanje u domovima za starije osobe u nas, ured pravobraniteljice imao se prilike uvjeriti i na terenu obilazeći nenajavljeno, u sklopu projekta “Ljudska prava starijih osoba i dugotrajna skrb” Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava, neke od ustanova. Ima puno dobrih primjera, ali i nedostataka: – U nekim domovima korisnicima je onemogućeno da sami odluče kako će platiti uslugu, njihova mirovina sjeda na račun ustanove, a razliku dobivaju na blagajni doma, što ugrožava dostojanstvo i zadire u privatnost. Nejednako postupanje između korisnika različitih domova vidljivo je i u dodatnoj naplati pojedinih usluga, što ovisi o odluci osnivača. Imamo domove gdje se dodatno gotovo ništa ne naplaćuje, dok su negdje ti troškovi jako veliki – primjerice 120 kuna mjesečno za korištenje običnog ventilatora u sobi – kazala je pučka pravobraniteljica.

U obilasku domova naišli su na manjak osoblja pa ima slučajeva da samo jedna medicinska sestra tijekom noći brine o 75 korisnika u stacionaru i pritom obavlja i poslove njegovatelja. Pravobraniteljica je ukazala i na to da stomatološka zaštita za korisnike u domovima nije osigurana u zadovoljavajućem opsegu:

Korisni podaci

– Njima se zubi ne popravljaju, već samo vade. Niti jedan dom nije osigurao ginekološke preglede iako su u domovima koje smo obišli većina korisnika žene – rekla je Lora Vidović.

Na postupanja koja bi mogla predstavljati mučenje korisnika u domovima koje su obišli nisu naišli, no jesu na ponašanja koja bi mogla biti ponižavajuća, poput obavljanja njege korisnika bez paravana ili u sobi širom otvorenih vrata.

Na konferenciji održanoj u Domu za starije osobe Centar jedna je od govornica bila i državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Margareta Mađerić. Ovoga puta u dom je došla bez poklon-paketića, a od novinara nije bježala, potrudivši se objasniti kako je podjela darova neki dan u privatnom katoličkom dječjem vrtiću “Blažena Hozana” bila transparentna. Kazala je i da joj je žao ako netko misli da je htjela pobjeći od novinarskih upita zašto djeca u privatnom vrtiću dobivaju paketiće s naljepnicama “za najpotrebitije”.

Što se pak tiče podataka iznesenih na konferenciji, rekla je da će oni ministarstvu biti iznimno korisni u daljnjem radu na problemima starijih.     

Starački domovi

Pogledajte galeriju: Umirovljenici prosvjeduju diljem Hrvatske