Mnogi će se složiti da živimo u vrijeme koje je prijelomna točka za budućnost ekosustava Zemlje. Svakodnevno do nas dolaze vijesti o poplavama, sušama, ekstremnim vremenskim prilikama, koje uništavaju poljoprivredne nasade i ugrožavaju egzistenciju milijunima ljudi. No, unatoč klimatskim promjenama s kojima smo suočeni, u Hrvatskoj je još uvijek ugodno živjeti, a raspolažemo i prirodnim resursima koji nam mogu osigurati budućnost. No pod jednim uvjetom – da njima odgovorno upravljamo. Među rijetkim smo zemljama koje se mogu pohvaliti bogatim vodnim resursima – imamo gotovo 30.000 kubnih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku, čak 47 posto površine Hrvatske prekriveno je šumom, a Zagreb je nakon Osla, sa 74 posto zelenih površina, najzelenija europska prijestolnica.
Zbog svih ovih bogatstava, prirodnih ljepota i bogate kulturne baštine, Hrvatska je jedna od omiljenih turističkih destinacija. No hoćemo li uspjeti očuvati svoje prirodne resurse za buduće naraštaje, hoćemo li biti jedna od vodećih svjetskih destinacija u koju će ljudi željeti doći zbog prekrasne i očuvane prirode, ugodne klime, velike bioraznolikosti? Da bismo dobili uvid u ono što nas očekuje u ne tako dalekoj budućnosti, razgovarali smo s doktorima znanosti Marijem Šiljegom s Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer, i Danielom Angelinom Jelinčić, znanstvenom savjetnicom Instituta za razvoj i međunarodne odnose i profesorice na Sveučilištu Algebra Bernays, koji su jedni od kreatora mogućih scenarija hrvatske budućnosti na zanimljivoj multimedijskoj izložbi Croatia osiguranja „Hrvatska 2074. – pogled u budućnost“.
Klimatske promjene imat će utjecaja i na turizam u Hrvatskoj
Klimatske promjene nisu samo još jedna od teorija zavjere, porast temperatura na globalnoj razini je očita, porast razine mora, uzrokovan topljenjem ledenjaka bilježi se već na godišnjoj razini. Bez sumnje, slika budućnosti turizma, koji sačinjava otprilike četvrtinu BDP-a Hrvatske i zapošljava trećinu radne snage, neće biti ista za 50 godina. Jedna od tema multimedijske izložbe u Paviljonu „Hrvatska 2074. – pogled u budućnost“, koji je kreiran prigodom obilježavanja 140. obljetnice naše najveće i najstarije osiguravajuće kuće – Croatia osiguranja, bila je i kako će globalno zatopljenje utjecati na promjene gospodarskog sektora u našoj zemlji.
– Živimo u svijetu koji je sve nesigurniji, složeniji i promjenjiviji. Što se klimatskih politika tiče, Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve, ali i dobre temelje, a sve države članice trebaju slijediti strateške odrednice i povećati svoju sposobnost samostalnog djelovanja. Kako bi se prilagodila Europskom zelenom planu, koji između ostalog ima za cilj postizanje nultih neto emisija stakleničkih plinova do 2050., Hrvatska je izradila ažurirani Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan koji je temeljni dokument za operativnu provedbu energetske politike i mjera u području klime do 2030. godine – objasnio je Šiljeg.
Budući da Hrvatska unatrag nekoliko godina bilježi snažan rast udjela korištenja solarne energije te je postavila ambiciozne ciljeve korištenja geotermalne energije u nadolazećem razdoblju, Šiljeg smatra kako pokazujemo da ozbiljno shvaćamo svoju ulogu u postizanju ciljeva klimatske neutralnosti.
Ipak, promjena će biti, a Šiljeg ističe da će u kontinentalnom dijelu Hrvatske doći do znatnog smanjenja snježnog pokrivača do sredine stoljeća, što će ugroziti turizam u unutrašnjosti. – Sušnija ljeta s ekstremnijim vremenskim pojavama i porastom razine mora smanjit će funkcionalnost raznih infrastrukturnih sustava (sigurnost opskrbe vodom), a klimatske promjene u kombinaciji s ostalim antropogenim utjecajima dovest će do smanjenja bioraznolikosti i propadanja ekosustava važnih za turizam. Posljednjih godina sve veću ugrozu u turističkom sektoru predstavljaju sve intenzivnije i duže požarne sezone – nastavlja naš stručnjak za okolišnu politiku.
Daniela Angelina Jelinčić, također jedna od suradnica na projektu multimedijske izložbe Croatia osiguranja, pak kaže kako će porast temperature i produženo trajanje ljetnih vrućina utjecati na smanjenje broja turista i premještanje turističke sezone u proljeće i jesen.
– Posebno ranjiva područja na porast razine mora su područja Delte Neretve, Krka ili Vransko jezero pored Biograda, ali i turistička središta poput Zadra, Trogira, Splita, Dubrovnika, Šibenika i Poreča te područja otoka Cresa, Malog i Velog Lošinja, Krka, Raba, Krapnja i Vele Luke. Osim učestalih poplava, smanjio bi se vodostaj rijeka, a to bi utjecalo na smanjenje bioraznolikosti, pojavu suša i požara. Moguće je da će to utjecati na intenziviranje turističkih aktivnosti u unutrašnjosti, u planinskim područjima zemlje, a vjerojatan je i negativni učinak po zdravlje turista. Isto uzrokuje porast potrebe za pitkom vodom u turizmu, a i za dovoljnom količinom energije za rashlađivanje – ističe znanstvenica.
Jelinčić smatra da će prelazak na bezugljičnu auto-industriju imati značajan utjecaj na turističku industriju jer je potrebno osigurati mrežu punionica, a Hrvatska se zasad tome nedovoljno brzo prilagođava.
– Gastronomska ponuda, iako će se i dalje temeljiti na lokalnim proizvodima, bit će različita od one danas s obzirom na to da promjena klime uzrokuje i promjenu flore i faune pa je moguće da će se u planinskim dijelovima Hrvatske nuditi proizvodi koji su danas tipični za Sredozemlje (npr. smokve, grožđe, masline itd.). Zimski turizam više se neće temeljiti na skijanju i sanjkanju. Sve ove promjene, ipak, dolazit će postupno – kaže znanstvenica Jelinčić.
Budućnost turizma ovisi o zelenoj tranziciji
Kako bismo se prilagodili na klimatske promjene, smatra Mario Šiljeg, potrebno je potaknuti razvoj novih i inovativnih rješenja koja će osigurati smanjenje negativnih utjecaja turizma, smanjiti sezonalnost i potaknuti konkurentnost poduzetnika u turizmu.
– Treba poticati ulaganja u inovacije i digitalne tehnologije koje će povećati otpornost i produktivnost poduzeća (malih, srednjih i velikih) kao i bolje pozicioniranje na turističkom tržištu. Ulaganja trebaju biti usmjerena u aktivnosti istraživanja i inovacija s ciljem povezivanja dionika u lancu vrijednosti turizma, zelene tranzicije i razvoja održivoga i cjelogodišnjega poslovanja, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i razvoju raznovrsne ponude te sadržaja visoke dodane vrijednosti. Potrebno je podupirati inovacije u sklopu unaprjeđenja procesa prihvatljivih za okoliš i učinkovitost resursa, ulaganja za prijelaz na kružno gospodarstvo, sprječavanje i suzbijanje onečišćenja okoliša te zaštitu i obnovu biološke raznolikosti i ekosustava. Razviti IT sustave i napredne e-usluge i alate za upravljanje destinacijom i turističkim tokovima, i tako dalje – kaže stručnjak za okolišnu politiku Šiljeg te dodaje kako treba ići u smjeru proširenja ponude i razvijati neke druge oblike turizma, kao što su zdravstveni, sportski, kulturni, robinzonski, povijesni, obrazovnim.
Jelinčić pak smatra kako se treba ugledati na pozitivne primjere u drugim državama i učiti iz njihove održive prakse. – Možemo učiti iz primjera Ljubljane, koja je središte grada zatvorila za promet automobilima i pretvorila ga u eko-zonu, a turistima nudi prijevoz tzv. kavalirima, malim električnim automobilima koji ne zagađuju okoliš. Na primjer, zbog restrikcije fizičke interakcije tijekom pandemije koronavirusa popularnost su stekle samovođene ture u prirodi koje omogućuju učitavanje QR kodova za interpretaciju lokaliteta, a što potiče individualnu konzumaciju turističkih atrakcija, bez dolazaka velikih autobusnih tura koje povećavaju emisiju CO2. Ipak, pojava turizma na daljinu (engl. remote tourism), modela koji je ponudio turističke obilaske iz topline vlastitog doma, odnosno virtualno, ne znači da će se u budućnosti turizam „preseliti“ u virtualnu sferu, ali će ona zasigurno imati veći utjecaj – objašnjava Daniela te se slaže s Marijem kako bi Hrvatska trebala napraviti odmak od turizma „sunca i mora“ i, zadržavajući fokus na održivim praksama, usmjeriti se na razvoj kreativnog turizma, turizma u prirodi i jačanju individualnog doživljaja svakog gosta.
– Turistička industrija je velik potrošač energije, koristi je za grijanje, hlađenje, osvjetljenje, kuhanje i transport. No, mnogo toga može se učiniti kako bi se smanjila potrošnja energije i emisije stakleničkih plinova koje proizvodi turizam – nadovezao se Mario i objasnio kako se turističke objekte, poput hotela i restorana, može dizajnirati ili prilagoditi tako da budu energetski učinkoviti.
– Održivi turizam promiče upotrebu obnovljivih izvora pa se za proizvodnju električne i toplinske energije može koristiti solarna energija, energija vjetra i biomasa. Ove tehnologije ne samo što smanjuju emisije stakleničkih plinova, već mogu biti i ekonomski isplative na duže staze. No važno je naglasiti da održivi turizam nije samo stvar velikih turističkih tvrtki ili vlada, nego mi pojedinci, svi imamo ulogu u tome – naglasio je Šiljeg.
Osiguravateljske kuće imaju važnu ulogu u sigurnoj budućnosti
Kako su rizici po osnovi klimatskih promjena, u usporedbi s tradicionalnim rizicima, relativno nova vrsta rizika u sektoru osiguranja i financija, Šiljeg smatra kako će osiguravateljska industrija odigrati važnu ulogu u budućnosti turizma.
– Među kreatorima politike klimatski je rizik velikom brzinom dobio prioritetnu ulogu. Međutim, klimatske promjene za sektor osiguranja donose prilike s aspekta ponude kreativnih i inovativnih proizvoda i usluga. Na taj način svojim klijentima i poslovnim partnerima pružaju potporu u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama te smanjenju potencijalne izloženosti klimatskim rizicima. Po osnovi klimatskih promjena u budućnosti će se očekivati iznenadne i nepredvidive promjene u poslovnom okruženju, što će od osiguravajućih društava zahtijevati bolju i bržu prilagodljivost, više odgovora i otpornosti. U tom svjetlu vodeća svjetska osiguravajuća društva usvajaju strateške smjernice i odlučuju se za standardizirane objave koje regulatorima i ostalim dionicima omogućuju bolju procjenu otpornosti na iznimne vremenske i klimatske događaje i razinu spremnosti na zelenu tranziciju – ističe Šiljeg, a Jelinčić dodaje kako treba uzeti u obzir i ubrzani razvoj digitalnih alata koji se temelje na umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju, a koji mogu predvidjeti potencijalne katastrofe, što će otvoriti i osiguravateljskim kućama priliku za razvoj inovativnih proizvoda.
– Klimatske promjene za osiguravajuće tvrtke istovremeno nose i izazove i prilike. Prije svega, riječ je o osiguranju nekretnina jer povećanje emisije CO2 utječe na razinu mora koja se, s porastom temperature zbog globalnog zatopljenja, diže. To za sektor osiguranja znači povećanje učestalosti i iznosa šteta, a u budućnosti će potencijalno utjecati na povećanje premija za nekretnine koje se nalaze u obalnim područjima – objasnila je Daniela i skrenula pozornost i na ostale vrste osiguranja.
– Nadalje, klimatske promjene utječu na alternativne načine proizvodnje energije i očekuje se veći broj malih proizvođača, što je i prilika za osiguravajuće tvrtke u osiguranju takvih novih industrija. Također, već su sada vidljive promjene prometnih politika u smislu smanjenja korištenja benzina i dizela, i to će zasigurno predstavljati gubitak za osiguravajuće tvrtke jer će zbog poticanja javnog prijevoza biti i manja potražnja za osiguranjem osobnih vozila pa posljedično i veće cijene osiguranja. Tu je i industrija hrane, gdje je moguće povećanje premija za osiguranje poljoprivrednih usjeva vezano uz ekstremne vremenske uvjete, ali i bolje modeliranje koje uključuje prirodne katastrofe za što će se zasigurno koristiti umjetna inteligencija. Vjerojatni su i poticaji za one koji se bave održivom proizvodnjom hrane. Zdravstveno osiguranje podrazumijevat će povećanje rizika za zdravlje zbog ekstremnih vrućina ili ekstremne hladnoće. Tu su i izazovi vezani za nove tipove poslova, često vezanih uz digitalnu tehnologiju koji će promijeniti proizvodne procese i tako otvoriti mogućnost integracije niskougljičnih rješenja (npr. pametni uređaji, upravljanje prometom, pametna logistika, pametni energetski sustavi, roboti), a općenito je vjerojatno kako će se police osiguranja prilagođavati individualnom ponašanju klijenta (klimatski prihvatljivo ponašanje, stil vožnje i sl.) – zaključila je Daniela Angelina Jelinčić.
Sadržaj nastao u suradnji s Croatia osiguranjem.